English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Postoje uvjeti za skraćenje radnog vremena, kapital to ne dozvoljava

Svrha tehnološkog napretka je da čovjeku olakša život te da ga oslobađa od obveze rada, sve da se čovječanstvu omogući usmjerenje obrazovanju, znanosti i razvoju viših univerzalnih vrednota, a s krajnjim ciljem općeg blagostanja.
No, do danas se čovjek nije oslobodio rada. Naprotiv, iako je višak rada neupitan, jer milijuni ljudi dnevno ostaju bez posla, istovremeni su zahtjevi poslodavaca za produženjem radnog vremena. Zašto? Kapital voli kontroliranu nesigurnost i vojske nezaposlenih, jer tako ruši cijenu onih koji još rade istim i većim tempom. Stvoriti što veću ponudu nezaposlenih i što manju potražnju za njima. Tada cijena rada mora pasti. I pada… Čovječanstvo ide u pogrešnom smjeru.

  • Tehnološka revolucija je provedena
  • Već se moglo skratiti radno vrijeme
  • Ravnomjerna raspodjela preostalog rada
  • Kapital blokira pozitivne promjene
  • Novi ciljevi i nove bitke
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Crony capitalism ili rodijački kapitalizam
Ortački kapitalizam ili rodijački kapitalizam (crony capitalism, od engl. crony: blizak prijatelj, drug), oblik kapitalizma u kojem poslovni uspjeh ovisi o bliskim, ortačkim odnosima vlasnika tvrtki i političara na vlasti. U svom osnovnom obliku ti bliski odnosi političara i kompanija imaju oblik davanja posebnih povlastica kompanija kao što su građevinske, uvozne i slične dozvole, porezne olakšice i slične državne intervencije. Nakon propasti istočnoeuropskih komunističkih država osnovni oblik postao je poklanjanje cijelih državnih kompanija novostvorenim tajkunima koji su najčešće bili bivši visokopozicionirani dužnosnici.


  • Ortački kapitalizam u praksi
  • Ortački kapitalizam u dijelovima gospodarstva
  • Stvaranje rodijačkog kapitalizma u zemljama u razvoju
  • Političko gledište

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Jačamo se sredstvima Europskog socijalnog fonda!
Koristeći mogućnosti koje u cilju jačanja kapaciteta socijalnih partnera u Hrvatskoj nudi Europski socijalni fond (dalje: ESF), Sindikat grafičara odlučio je ove godine prijaviti projekt pod naslovom Dijalog i znanje napredak grade na natječaj za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava iz ESF-a, koji je raspisalo Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.
Sredstvima ESF-a financirat će se projekti kojima će se pridonijeti jačanju socijalnog dijaloga u Hrvatskoj, kroz jačanje kapaciteta socijalnih partnera. Koji će se projekti financirati, odlučit će komisija Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, vodeći računa o kvaliteti projekta i ciljevima koji će se projektom postići.
S obzirom na to da je Sindikat grafičara u svojoj djelatnosti suočen s izrazito ranjivim socijalnim dijalogom, odlučili smo se prijaviti na natječaj, kako bismo za naše aktivnosti kojima ćemo prije svega jačati kapacitete naših povjerenika, iskoristili sredstva ESF-a i time pridonijeli jačim sindikalnim kapacitetima za bolji i kvalitetniji odnos s našim socijalnim partnerima – poslodavcima. 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Obnova pročelja Doma Sindikata grafičara - Naš Dom vraća svoj sjaj
Nakon višegodišnjih inicijativa, višemjesečnih priprema, izrade dokumentacije, dogovora s upraviteljima zgrade, apliciranja u natječe za sufinanciranje, pribavljanja ukupnih sredstava, nalaska izvođača, početkom rujna ove godine počela je sanacija pročelja odnosno fasade na zgradi Doma Sindikata grafičara u Zagrebu, Brešćenskoga 4. 
Podsjetimo, naši prethodnici bili su vrlo skrbni i dobri gospodari. Davne 1938. godine vlastitim sredstvima tipografi, članovi našeg Sindikata, izgradili su četvero odnosno peterokatnu zgradu na uglu ulice Brešćenskoga i Bauerove, te su u nju preselili sjedište svojih aktivnosti iz ranijeg doma, koji su pak bili izgradili na uglu Primorske i Ilice još početkom prošlog stoljeća. U veljači 1960. grafičarima su nacionalizirane čak četiri zgrade u Zagrebu, a ostavljeno im je prizemlje, kat i dvije dvorane Doma Sindikata grafičara, Brešćenskoga 4, našeg središta i danas. 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ulični sindikalizam u „Novoj Europi“
Već tradicionalno, kao i svake godine, upravo u vrijeme nastanka ovog članka, predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker je pred Europskim parlamentom održao govor o stanju Unije u kojemu se prije svega osvrnuo na postignuća EU, ali je iznio i svoju osobnu viziju i smjer za nadolazeće razdoblje i otkrio kakvo se djelovanje Europske komisije predviđa s tim u vezi.


  • Nova Europa je sve manje socijalna
  • Izmjena radnog zakonodavstva u Francuskoj, majka svih reformi tržišta rada
  • Razjedinjenost francuskih sindikata pogoduje smanjenju radničkih prava
  • Liberalizacija tržišta rada



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikati u kriznim vremenima - Može li se učiniti više?
Aktualna zbivanja na gospodarskoj sceni nameću pitanje kakva je uloga sindikata u kriznim situacijama, u kojima su ugrožena radna mjesta radnika. Konkretan povod je situacija u Agrokoru i sve izvjesniji scenarij da će u najboljem slučaju doći do otpuštanja dijela zaposlenika, a u najgorem do stečaja tvrtke i svim posljedicama koje ono nosi sa sobom.



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Tko je upropastio Hrvatsku? - Bez floskula i pjene na ustima
Svi se manje ili više slažu s time da je Hrvatska upropaštena, razlika je jedino u tome tko koga za to optužuje. Jedna od najvažnijih HDZ-ovih mantri je da je SDP taj koji je upropastio Hrvatsku, dok SDP tvrdi da svaki put kada HDZ zabrlja mora Hrvatsku vaditi iz gliba. Činjenica je da je Hrvatska u posljednjih dvadeset sedam godina jedva napredovala i postavlja se pitanje tko je za to zaista kriv. Pokušat ćemo na to odgovoriti uz pomoć brojki, bez floskula i pjene na ustima.



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Društvo bez vizije
Početkom devedesetih hrvatsko društvo imalo je viziju. Bila je to borba za slobodu, samostalnost i za stvaranje hrvatske države. Hrvatska država je stvorena i došlo je vrijeme za ustoličenje neke nove vizije, nove ideje koja će djelovati pokretački, ali do nje nije došlo. Nedostatak nove vizije i činjenica da stvaranje hrvatske države nije donijelo one rezultate koje smo očekivali, doveli su do frustracije i općeg nezadovoljstva. Jedna od posljedica takvog stanja je odlazak iz Hrvatske. Uz negativni prirodni prirast i iseljavanje, naša država godišnje gubi najmanje dvadeset tisuća ljudi. Ljudi u Hrvatskoj ne vide nikakvu perspektivu.

  • Saborski zastupnik – roba kao i svaka druga
  • Kupus i meso



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Što je to radnik?
U poplavi kojekakvih ideja o tome kako spasiti Agrokor ponovno su se javili neoliberalni mudraci koji smatraju da su radnici niža bića. Tvrde da se griješi time što se ide na spašavanje radnih mjesta već bi, vjerojatno, trebalo spasiti uboge bankare koji su ulupali silne novce u tu posrnulu tvrtku. Ti stavovi su dio šireg spektra prema kojem su radnici ne ljudske sudbine koje imaju obitelj i djecu koju treba školovati, već trošak rada koji treba nesmiljeno rezati i slabo platiti.
Hvala na pitanju, u Hrvatskoj se u tome dobrim dijelom uspjelo. Stalno se barata s kojekakvim prosječnim plaćama u koje su uključene plaće menadžera i sličnih, a time se ne daje potpuna slika. Tako je u prvom ovogodišnjem tromjesečju prosječna plaća iznosila 5.408 kuna, s bonusima 5.627 kuna, ali je prosječna plaća srednje stručne spreme, dakle one najvećeg dijela radnika, bila 18 posto manja, dakle nekih 4.500 kuna. Prosječna plaća radnica Konzuma iznosila je od 3.000 do 3.500 kuna, a da se pritom ogroman prekovremeni rad uopće nije plaćao.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prekarizacija i desindikalizacija
Prekarizacija – što je to?
Ono što je krajem devetnaestog u prvim desetljećima dvadesetog stoljeća pojmovno obuhvaćao proletarijat – transformiralo se u prekarijat, novi tip društvenog odnosa koji dovodi do deklasiranja čitavih profesija, odnosno do gubitka identiteta ljudi u tim ljudskim zajednicama. Kao nekada bauk proletarijata, Europom i svijetom danas kruži i širi se bauk prekarijata. Fenomen te složene, višedimenzionalne pojave se iskazuje na razne načine – u rasponu od osjećanja nesigurnosti i neizvjesnosti zbog radnog statusa pa do otuđenja i odsustva solidarnosti zbog izopćenosti i odbačenosti iz društva.
Najjednostavnije rečeno, prekarnost je život u neizvjesnosti i strahu od gubitka posla zbog svakovrsne nesigurnosti radnog mjesta, slabe plaćenosti, gubitka nekada garantiranih radnih prava... To je život pod egzistencijalnom ucjenom s neslućenim posljedicama ne samo na čovjeka kao osobu i pojedinca, već i na čitave društvene grupe i slojeve...

  • Desindikalizacija
  • Europski sindikati i prekarizacija


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: