English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Zadnja »
Liječnici s dva posla?

Nekoliko dana prije prvog aprila čuli smo još nešto što zvuči kao šala, ali nije. Ministar zdravlja je uputio u javnu raspravu novi pravilnik o dopunskom radu zdravstvenih radnika, prema kojem bi mogućnost obavljanja poslova kod privatnog poslodavca mogli imati svi liječnici i drugi zdravstveni radnici zaposleni u zdravstvenoj ustanovi, uz odobrenje ravnatelja. Izgleda da nije šala jer navodi se kako bi oni mogli ostvariti dodatni prihod, odnosno kao mjera kojom bi se pokušalo zadržati liječnike da ostanu raditi u Hrvatskoj.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kakva je budućnost javnih poduzeća?

 Javna poduzeća, drugim riječima, državna financijska i nefinancijska imovina su predmet stalnih rasprava još od početka izborne kampanje. Takav nepamćen interes i analize javnih poduzeća nisu se pojavljivale sve ove godine od samostalnosti Republike Hrvatske. Stoga se svaki građanin koji prati situaciju, a naročito oni koji rade u javnim poduzećima, s pravom pita zbog čega je tako porastao interes za državnu imovinu, odnosno, poduzeća u vlasništvu države? Iako se pravi razlozi mogu samo nazirati, ipak, iz dosadašnjih informacija, mogu se pretpostaviti tri razloga: Prvi i najvažniji razlog (za koji se nadamo da se neće ostvariti) je ogromno bogatstvo koje se nalazi u javnim poduzećima, a koje bi u ovim uvjetima, kada bi se prodalo, moglo znatno smanjiti javni dug. Drugi pretpostavljeni razlog je što bi središnja država željela indirektno upravljati velikom imovinom koja se nalazi u javnim poduzećima, a to bi bilo izvedivo kada bi se javna poduzeća ujedinila u tzv. „državni holding“. Treći razlog, koji se može pretpostaviti, a na prvi pogled samo izgleda trivijalno, mogao bi biti u tome da se u sadašnjoj vlasti ne mogu složiti oko budućnosti javnih poduzeća, da svatko vuče na svoju stranu jer su možda, od nekih utjecajnih političara, neka javna poduzeća već „obećana“ za prodaju. Bilo kako bilo, ali o budućnosti javnih poduzeća raspravlja se i stručno i znanstveno, no još uvijek nema jedinstvenog stava oko njihove budućnosti.

  • Krivci – uvijek bivši, a nikada sadašnji!
  • Formiranje državnog holdinga?
  • Ponovno političko kadroviranje
Verzija za ispis Pročitajte više
 
1. svibnja, Međunarodni praznik rada - Praznik rada nije dan graha i piva

Ono što se prije 130 godina dogodilo u Chicagu i te kako je bilo povezano s politikom. Ako ne zna narod, političari bi trebali znati da 1. svibnja nije dan graha i piva. Ako to nisu spoznali do danas, od hrvatskih sindikata (prosvjedovali su oni od kada je Hrvatske i na 1. svibnja), onda su to mogli naučiti od europskih i svjetskih sindikata. Praznik rada, dakle, nikako ne može biti apolitičan dan. Bilo kakvo prozivanje sindikata za politizacijom Praznika rada, potpuno je promašena taktika. No, to je taktika koja dokazuje kako se vlast, bilo lijeva ili desna, ne zna nositi s kritikom. Dogmatska politika i političari misle kako politiku onog tko je na vlasti ne može kritizirati nitko tko nije registriran kao politička stranka. Sindikati i radnici – u cijelom svijetu, pa i Hrvatskoj – i danas se bore za isto ono za što su se američki radnici borili prije 130 godina: 8-8-8. Prevedeno, osmosatno radno vrijeme, osam sati odmora i osam sati slobodnog vremena.

  • Kako je nastao praznik rada?
  • Masakr u Chicagu
  • Tipograf među “mučenicima iz Chicaga”.
  • Međunarodni kongres u Parizu
  • Temelj Međunarodne organizacije rada (ILO)
  • Zagrebački tipografi u prvim redovima


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Za ili protiv (neo)liberalne ekonomije

Već gotovo trideset godina traju rasprave u znanstvenim krugovima o prednostima i manama (neo)liberalne ekonomije. Mišljenja su, do dana današnjega, suprotstavljena, a empirijska iskustva tjeraju vodu na mlin sad jednoj, sad drugoj strani. Naravno, i Hrvatska znanstvena ekonomska teorija, kao ni praksa, nije ostala izvan tih europskih i svjetskih kretanja. Mi ćemo u našemu tekstu prezentirati osnovna stajališta zagovornika za i protiv (neo)liberalne ekonomije.

  • Civilizacijsko dostignuće
  • Daljnji krah ekonomije?
  • Državni i privatni sektor
  • Deficit morala
  • Sinkronizacija države i tržišta
  • Kapitalizam protiv svega
  • Nove tehnologije – nova radna mjesta
Verzija za ispis Pročitajte više
 
I lijevi i desni donose i promoviraju „javne politike“ u tajnim kuhinjama

U srpnju 2016. godine Republika Hrvatska će navršiti tri godine punopravnog članstva u Europskoj uniji. Međutim, svakodnevni problemi koji se pojavljuju u primjeni Direktiva i ostalih propisa Europske unije ukazuju da članstvo u Europskoj uniji nije promijenilo neke uvriježene odnose u društvu, odnosno da postoje ponašanja koja su ne samo izolirana od uputa i smjernica nadležnih tijela u Europskoj uniji, nego su im i potpuno suprotna.
To može ukazivati na dvije situacije, od kojih za građane Republike Hrvatske ni jedna nije dobra. Jedna je da su pregovarači u pristupnim pregovorima olako prelazili preko nekih obveza u pravnoj stečevini Europske unije, a druga je da se, unatoč članstvu u Europskoj uniji, koriste, što je duže moguće, stari modeli ignoriranja „politike izvana“, kako bi se iz postojećeg modela vlasti isključili svi nepoželjni ili nepoćudni i kako bi se što dulje zadržao okvir nedodirljive, vladajuće politike koja odgovara onima koji su na vlasti. U formalnom se smislu nastoje „pratiti“ propisi i smjernice Europske unije te se donose „novi“ zakoni kojima se mnoga područja usklađuju s propisima EU, ali se onda iz tih zakona izostavi ono što je bitno, ili se doda nešto što ne postoji u Direktivi, kako bi se u tome i uspjelo.

  • Ugradnja razdjelnika topline u stanove?
  • Vlast to ne bi činila, ali mora, jer to traži EU
  • Dokumenti u fazi donošenja, a socijalni partneri pojma nemaju!?
  • Otvaranje tržišta usluga jedino preko leđa radnika?
  • Kako se zaštititi od arogantnih i nepoštenih poslodavaca?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
ETUC - Sindikati o socijalnom stanju u Hrvatskoj

Dok očekujemo financijski oporavak, ETUC (Europski savez sindikata) i dalje ostaje zabrinut zbog niskog rasta zaposlenosti. Politika štednje, prisutna u Europi od 2010. godine, imala je negativne posljedice na rast i zaposlenost. Nezaposlenost je i dalje 10,8%, dok je domaća potražnja 3,5% niža nego u razdoblju prije krize. EU hitno treba primijeniti drugačiji pristup, favorizirati javne i privatne investicije i pravedniju raspodjelu dohotka kroz ekonomičniju fiskalnu politiku. Europska komisija treba izraditi preporuke kako preokrenuti manjkavu ideologiju koja je Europu i dovela do krize. Trebamo politiku koja će sačuvati i razvijati socijalne standarde i prava radnika te spriječiti nejednakosti; politika koja će biti povoljnija za rast i zaposlenost.
ETUC je poslao upitnik zemljama Europske unije i prikupio izvješća od 21 zemlje. Članice su postavile jasne političke ciljeve koji su ključni za poboljšanje socijalnog statusa. Ti ciljevi bi trebali biti razmatrani pri obveznom godišnjem izvješću koje članice Europske unije podnose Europskoj komisiji.

  • Prisutni netipični oblici rada
  • Nezaposlenost mladih
  • Poslodavci ne isplaćuju plaće radnicima
  • Kolektivni ugovori
  • Porezni sustav
  • Hrvatskoj su potrebne temeljite promjene
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kakva država – takvi zakoni

Nepunih osam stoljeća poslije Vinodolskog zakona (1288. g.) današnji zakonski propisi hrvatske države stvaraju se u pravničkim radionicama briselskih (elektronskih) skriptarnica. Suvremena hrvatska država, prema dopuštenoj proceduri, ovlasti nekoga svoga pravnika da predloženi tekst iščita, stavi neku ispravkicu – ako se nešto baš otelo pažnji anonimnog mladca zakonopisca. Onda se taj spis vrati briselskom kontroloru na konačno odobravanje. Brižni eurokrat, ako ga nije toga dana iznervirala žena, sažaljivo pogleda spisić podijeljen na članke i alineje i klikne ”replay”. Zatim se spisić prevede s engleskog na hrvatski jezik. Inače, ne bi se briselski činovnici uzbuđivali ako bi se u Hrvatskom saboru taj spisić predstavio i u originalu, kao što su to nekada činili Bugari u svome zakonodavnom tijelu.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ekonomski fanatizam uništava obitelj

Budući da obitelj, po svojoj prirodi, nužno nudi emocionalnu i sentimentalnu, biološku i radnu stabilnost čovjeka, njeno uništavanje u okviru spomenutog horizonta ide preko procesa koji se potpuno reflektira u nesigurnom zapošljavanju na određeno vrijeme i u fleksibilnosti ljudskoga života.

  • Obitelj – primarni oblik zajednice
  • Zašto treba uništiti obitelj?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Od svega najvažnije je ostati na vlasti!?

Od posljednjih parlamentarnih izbora prošla su puna četiri mjeseca, trećina jedne godine u koju su bile uprte oči svih birača, a nije se dogodilo gotovo ništa od onog što se najavljivalo, tj. očekivalo. Iako su dvije međusobno suprotstavljene koalicije prije izbora najavljivale svoju pobjedu i „zaokret“ koji vodi u dobrom smjeru, rezultati izbora su došli kao otrježnjenje i jednoj i drugoj i potvrdili onu narodnu: „Nikad ne reci nikad“. A upravo ta narodna poslovica potvrdila je da u parlamentarnim izborima nije rijedak neočekivani i nenadani ishod koji mnogima remeti očekivanja. Ovaj je put to bio MOST, skup različitih ljudi s različitim iskustvom (obično bez političkog iskustva), koji su imali jedinstveni cilj da zauzmu jedan dio saborske većine, a svoju jedinstvenu politiku i stavove brusit će kada to ostvare. I dogodilo se upravo to. Neočekivano, ali nakon parlamentarnih izbora MOST je postao toliko važan da niti jedna „velika“ koalicija nije mogla sastaviti Vladu RH bez njega. I nakon izbora dugo se nije znalo tko će vladati, a tko biti oporba. Tada je hrvatskim političkim prostorom zavladala opća neizvjesnost, kod nekih i strah da će, ako ne uspiju sastaviti Vladu nestati s političke scene i vječno pasti u zaborav. Dugo smo bili svjedoci pregovora što javnih, što tajnih, što dnevnih, što noćnih, tri nejednako velika, ali jednako važna politička aktera koji su se predstavljali kao spas za našu budućnost pišući velike traktate o reformama, nadmudrujući se tajno i javno, ostavljajući zagonetan osmjeh pred kamerama promrzlih novinara puna dva mjeseca. A onda, nakon više od dva mjeseca, u hirovitom i pomalo obijesnom tonu, došlo je do dogovora o „vladajućoj većini“. Nije to bila koalicija u pravom smislu, jer njezini akteri nisu željeli da se tako zove (zadržavajući svoj politički legitimitet), a da to uistinu i nije, vidjet će se mnogo kasnije. Konačno, nakon više od dva mjeseca od parlamentarnih izbora, građani Hrvatske saznali su tko će vladati, a tko odlazi u oporbu.

  • Ključ vladanja u rukama javne televizije!?
  • Manjak kartonskih kutija?
  • Kritika bivših i kadroviranje budućih!?
  • Previše suprotnosti u vladajućoj većini!
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Udruga poslodavaca javnih poduzeća - Diktirane „udruge“ nisu prihvatljive

Iz mandata prethodne Vlade i resornog ministra Miranda Mrsića, ostala je visjeti u zraku ideja za osnivanjem Udruge poslodavaca javnih poduzeća, čiji je cilj između ostalog trebao biti koordinacija kolektivnog pregovaranja u javim poduzećima. Kako će se ova Vlada odrediti prema toj ideji još uvijek nije u potpunosti poznato.
No, jasan je stav i poslodavaca i sindikata, HUP-a i sindikalnih središnjica. On i dalje nije podržavajući prema ovoj ideji. Razloga je više. Osnovno je to što osnivanje svake udruge, a posebice one ovakvoga tipa treba biti samostalno i dobrovoljno, a nikako da njegova pozadina bude u diktatu vlasti s već unaprijed jasnim ciljem. To jednostavno nije udruga. Sporan je i sam cilj jer koordinacija kolektivnog pregovaranja u javim poduzećima pojednostavljenim pristupom vlasti kakav često postoji, može značiti ujednačavanje odnosno uravnilovku, a u kojoj će loše proći javna poduzeća koja posluju pozitivno i s dobiti te bi moglo doći do neosnovanog pritiska na smanjenja prava radnika u njima, iako radnici i svojim radom opravdavaju ta prava i standarde. To može biti ne samo negativno za razinu prava radnika, već demotivirajuće i vrlo negativno na daljnju kvalitetu poslovanja.
Stoga je ovo jedno od rijetkih pitanja oko kojeg se slažu, odnosno zajednički mu se protive socijalni partneri. U normalnim društvima, socijalnom dijalogu i tripartizmu, to bi moralo biti dovoljno za svaku vlast.


Verzija za ispis
 
Stranica: « Prva 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: