English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Sve više bolovanja
Unatoč pojačanim kontrolama bolovanja u posljednje dvije godine, stopa bolovanja i dalje raste. Iako se u pohodima HZZO-ovih kontrolora u prosjeku zaključi svako četvrto bolovanje, njihov je broj u porastu, a dnevno je na bolovanju oko 50.000 radnika. 
Liječnici upozoravaju kako na takvu stopu utječu društvene okolnosti. Problem je i to što često pacijenti mjesecima čekaju operacije te su u tom razdoblju na bolovanju. 

  • Loši uvjeti rada



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ključ za uspješnu provedbu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira
U Hrvatskoj kao da je vrijeme stalo. Dok političari vode neke svoje ratove i teško se mire s činjenicom da je 1945. godina daleko iza nas, svakodnevni život radnika u posljednjih dvadesetak godina sveo se uglavnom na puko preživljavanje od ponedjeljka do petka, od prvoga do prvoga u mjesecu, od ovrhe do ovrhe. Došlo je izgleda vrijeme naplate, vrijeme triježnjenja. Ne samo da nas radi sve manje i da realno zarađujemo sve manje, nego nas iz godine u godinu ima sve manje i ako se ovako nastavi, bit će nas sve manje i manje. Poslodavci koji su, ne tako davno, s neskrivenim zadovoljstvom popratili donošenje zadnjeg Zakona o radu (samo jednog u nizu zakona koji je ispunio njihov san da radnici rade sve više, a imaju sve manje!), u čudu gledaju kako ljudi pakiraju stvari i odlaze iz Hrvatske. Tko će raditi? – pitaju se poslodavci. Koga ćemo ovršiti? – pitaju se banke i ostali koji u tom krugu još uvijek dobro zarađuju. Nastavimo li još koju godinu ovako, trajno ćemo se “osloboditi” radnika, poslodavaca, ovrha. No, šalu i sarkazam na stranu, svima je jasno da se situacija treba i mora promijeniti. Vjerujem da je osnivanje i imenovanje sektorskih vijeća, a jednog od njih sam i sama član, jedan od putova pronalaženju izlaza iz stanja u kojem smo se svi skupa našli. 

  • Hrvatski kvalifikacijski okvir
  • Sektorsko vijeće V. Grafička tehnologija 
  • Konferencija u povodu osnivanja 14. sektorskih vijeća
  • Konstituirajuća sjednica sektorskog vijeća V. Grafička tehnologija 


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ljudski kapital osnova gospodarskog razvoja
U organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Udruženja stranih ulagača 10. listopada 2017. godine održana je međunarodna konferencija "Ulaganje u ljudski kapital za gospodarski rast".
Cilj konferencije bio je okupiti stručnjake iz svih relevantnih područja kako bi se razmotrila trenutačna situacija na tržištu rada i ocijenile potrebe za odgovarajućom radnom snagom u svjetlu mogućih ulaganja i ubrzanja gospodarskog rasta. Ujedno je cilj rasprave bio utvrditi koje su mjere i reforme potrebne Hrvatskoj kako bi se obrazovni sustav uskladio s tržištem rada. Konferenciji su u svojstvu panelista sudjelovali ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić, i očekivalo se da će se čuti neke konkretne mjere koje ta dva ministarstva planiraju poduzeti u cilju poboljšanja ulaganja u ljudski kapital u Hrvatskoj, no, nažalost, na skupu nije iznijeta niti jedna pažnje vrijedna mjera. Posebno se to odnosi na resor rada i mirovinskoga sustava, kojem je očito jedini domet u kreiranju politika i provedbi potrebnih reformi, mjere aktivne politike zapošljavanja. 
Stav Europske unije o potrebi ulaganja u ljudski kapital, iznio je zamjenik glavnog direktora u Glavnom tajništvu EK Jean-Eric Paquet, koji je naglasio da svako ulaganje u ljudski kapital, na nacionalnoj i EU razini, direktno utječe na gospodarski i društveni razvoj zemlje.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zašto su nam socijala i zdravstvo u rasulu?
Za raznovrsne potrebe građana, o kojima se brinu državne institucije, Hrvatska izdvaja 46,9 posto BDP-a, pokazuje istraživanje Eurostata o državnoj potrošnji u pojedinim članicama. Premda su ukupni državni rashodi, klasificirani u 10 kategorija, u Hrvatskoj čak nešto manji od prosjeka 28 članica EU (47,2 posto), problem je u raspodjeli državnog novca.
Po visini državne potrošnje u odnosu na BDP Hrvatska ne odstupa mnogo od prosjeka EU, ali zabrinjavaju podaci o namjeni izdvajanja. Dok s jedne strane prednjačimo u izdvajanju za državnu administraciju i policiju, u isto vrijeme zaostajemo u izdvajanju za socijalnu zaštitu, obrazovanje i zdravstvo. 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvatska zaostaje u porastu plaća
U Hrvatskoj plaće trenutačno rastu po stopi od 4 do 5 posto godišnje. To je dvostruko više nego u razvijenim članicama eurozone, gdje su plaće u drugom tromjesečju postigle rekordan rast od 2 posto. Ali to nije ništa u usporedbi sa srednjom Europom.
Plaće u Sloveniji, Slovačkoj, Poljskoj i baltičkim zemljama u posljednjih su godinu dana rasle po stopi između 5 i 10 posto. U Češkoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj odmaknule su još dalje. Mađarima i Rumunjima skočile su rekordnih 15 posto. Val povećanja plaća reakcija je na neuspješnu politiku stezanja remena stanovništvu, koju su provodile gotovo sve europske vlade. Ta politika nemilosrdne proračunske štednje obećavala je da će ojačati konkurentnost zemlje i povećati investicije u gospodarstvo. Međutim, plaće su padale, ali s njima i investicije. 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvatski radnici među najslabije plaćenim u EU
Europski sindikalni institut (ETUI) proveo je i objavio istraživanje o stanju plaća u državama članicama EU pod nazivom „Što pokreće razlike u plaćama u Europi?“. U istraživanju su stručnjaci došli do zaključka da, ako se u obzir uzmu troškovi života, radnici u 11 EU zemalja središnje i istočne Europe plaćeni su mjesečno 944 eura manje od radnika u Njemačkoj. Pri tome je naglašeno da je navedena razlika u neto mjesečnim plaćama i veća ako se kod usporedbe plaća uzme u obzir sastav radne snage i struktura gospodarstva. Ako se kod usporedbe plaća uzmu u obzir čimbenici poput starosne dobi i obrazovanosti radne snage te djelatnosti i zanimanja u kojima se nalazi radna snaga, radnici su plaćeni čak i do 1058 eura manje nego radnici u Njemačkoj. Radnici u Rumunjskoj su najlošije plaćeni, a slijede ih radnici u Bugarskoj, Mađarskoj, Latviji i Hrvatskoj.
Studija je također pronašla velike razlike u plaćama između središnje/istočne Europe i zapadne Europe u proizvodnji, graditeljstvu, javnom i financijskom sektoru te stručnim, znanstvenim i tehničkim poslovima. 

Verzija za ispis
 
Cijela zemlja je na pogrešnom putu! - Smjernice Vlade RH do 2020.
Hrvatska Vlada usvojila je Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2018. – 2020., dokument prema kojem će biti izrađen i proračun za narednu godinu. Ukupni prihodi države za 2018. planirani su u iznosu od 127,97 milijardi kuna, što je 5,3% više od plana za 2017. Plan rashoda uvećan je za 3,5 % i iznosi 132,91 milijardu kuna.
Na prvi pogled moglo bi se zaključiti da Vlada nastavlja politiku fiskalne prilagodbe i financijske konsolidacije, ali analiza strukture prihodovne i rashodovne strane proračuna ne ukazuje ni na kakvu namjeru mijenjanja neodrživog društvenog i socijalnog modela.

  • Nastavak obrane interesa povlaštenih skupina
  • Mirovine 
  • Povećanje mirovina ostvarenih radom
  • Šestina mirovina dobivena je kroz privilegije
  • Dospjeli i nedospjeli dugovi zdravstva su nejasni
  • Priznaju dug, ali ne i kada će biti plaćen
  • Neodrživi mirovinski i bankrotirani zdravstveni sustav
  • Male zemlje naprosto ne kupuju skupe avione

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Najdramatičniji pad plaća u EU – u Hrvatskoj!
Radnici koji rade u istočnim državama članicama Europske unije zarađuju značajno manje od polovice prosječne plaće radnika iz zapadnih država članica EU. Zaključak je to istraživanja koje je proveo Europski sindikalni institut pod naslovom „Zašto radnici u Srednjoj i Istočnoj Europi trebaju povećanje plaća“.
Radnici u istočnim državama članicama EU zarađuju između 42% (u Estoniji) do ispod 18% (u Bugarskoj) plaće radnika iz zapadnih država članica EU. Jedino u Sloveniji radnici zarađuju 60% plaće radnika iz EU 15. 
Razlika u plaćama između istoka i zapada EU smanjivala se krajem 90-ih i dobrim dijelom idućeg desetljeća, no napredak je zaustavljen ekonomskom krizom 2008. godine. U 6 od 11 istočnih država članica razlike u plaćama povećale su se od 2008. do 2016. godine. Najdramatičniji pad zabilježen je u Hrvatskoj gdje su plaće pale s 43 na 37% prosjeka zapadne Europe. 

  • Što treba učiniti?


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Jedino je Bugarska siromašnija od Hrvatske
Nakon što nas je 2015. godine prestigla u kupovnoj moći, mjereno udjelom stvarne potrošnje stanovništva u BDP-u, Rumunjska nas je sustigla i BDP-om po stanovniku koji je 2016. u obje zemlje bio 41% niži od prosjeka EU 28 država članica, objavio je europski statistički ured Eurostat. Tako je i službeno iza Hrvatske ostala samo Bugarska, koja je jedina članica s BDP-om nižim od 50%. 
Hrvatska je tako prema dva pokazatelja postala druga najnerazvijenija država članica EU. Prvi pokazatelj je BDP po stanovniku, a drugi materijalno blagostanje stanovništva, kojim se mjeri kupovna moć. Ispred nas su Bugarska i Letonija čija se kupovna moć digla na 63%. Rast hrvatskog BDP-a od 2015. tako ipak nije zaustavio relativno zaostajanje za tranzicijskim državama. Te bi gubitke Hrvatska mogla nadoknaditi idućih deset godina tek kad bi ekonomija rasla oko 4%, no sve prognoze pokazuju da će to biti nedostižno jer se naša prirodna stopa rasta kreće oko 1%. Razloga za očekivanu stagnaciju je mnogo, od visokog javnog duga, slabe poslovne klime, nekonkurentnosti do loših demografskih kretanja koja su posljednjim radnim migracijama upalila sve crvene lampice. 

Verzija za ispis
 
Hrvatska i 2017. godine u krizi
Premda političari tvrde da se Hrvatska gospodarski oporavila i da je izašla iz krize, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju drugačiju stvarnost. Hrvatsku karakterizira izražena centralizacija i nejednakosti. Stoga gospodarski oporavak građani u najvećem dijelu Hrvatske ne osjećaju. 
Blagodati rekordne turističke sezone osjećaju samo građani u priobalnim županijama, dok je Slavonija u potpunosti ekonomski uništena i zapuštena. Tome najbolje svjedoči činjenica da se polovina hrvatskog gospodarstva nalazi u trima lokalnim jedinicama – Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji koje daju čak 50 posto BDP-a. 
S druge strane, najveći dio Hrvatske pogođen je siromaštvom i iseljavanjem. U tome prednjači Virovitičko-podravska županija, zatim Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Osječka te Ličko-senjska županija. Uspoređujući podatke, samo sjeverozapadni dio Hrvatske i neke priobalne županije ostvaruju gospodarski napredak i izlaze iz krize. Takve razlike će se nastaviti povećavati. Dovoljno je samo pogledati broj rođene djece i dolazimo do zapanjujućih podataka da se u zadnjih nekoliko godina upisuje sve manje djece u škole. Profesori odlaze u mirovine, a na njihovo radno mjesto ne dolaze novi jer djece više nema. Nužna je decentralizacija i omogućavanje dostojanstvenog života građanima u cijeloj Hrvatskoj. Sadašnjim načinom djelovanja četiri slavonske županije nalaze se na začelju EU, dijeleći mjesto s najsiromašnijim bugarskim i rumunjskim regijama. 

Verzija za ispis
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: