English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Uvozimo više radnika nego Njemačka
Sve zemlje Europske unije vode selektivnu imigracijsku politiku i manjak radnika nadomještaju uvozom stranih, pa je to nužno i za Hrvatsku. Kvote za uvoz stranih radnika ove godine odobrene su za njih 57.000, što znači da će Hrvatska s obzirom na broj stanovnika od 4 milijuna ljudi uvesti više radnika od Njemačke, koja s više od 80 milijuna stanovnika uvozi milijun radnika godišnje. Hoće li uvoz stranih radnika samo potaknuti novo iseljavanje mladih koji neće ostati raditi za taj novac, niti mogu od te plaće ovdje živjeti?

  • Neselektivna imigracijska politika
  • Niska cijena rada



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Iseljavanje po regijama
Trend iseljavanja se nastavlja. Posljednji podaci potvrđuju tezu: najčešće emigriraju Hrvati iz siromašnijih regija. Odlazak iz Hrvatske je direktno povezan s ekonomskom snagom pojedinog kraja. Pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku, a koji u korelaciju dovode BDP po stanovniku u pojedinoj županiji s brojem odseljenih u inozemstvo. 

  • Najviše ljudi napustilo Vukovarsko-srijemsku županiju
  • U Zagrebu se najbolje zarađuje


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvatski minimalac je na dnu Europe
To što je Vlada ove godine podigla minimalnu bruto plaću s 3.440 kn na 3.750 kn nije nas uopće podiglo na ljestvici, nego smo dodatno pali za jedno mjesto, pa su sada samo četiri zemlje lošije od nas.
Nisu se tako ostvarile najave premijera Andreja Plenkovića, koji je krajem prošle godine izjavio da će 37 tisuća hrvatskih radnika koji zarađuju minimalnu plaću od ove godine dobivati bruto minimalac od 505 eura. Čak je i Litva, za koju je Plenković računao da će ostati lošija, povisila minimalac i to najviše u cijeloj Europskoj uniji, za čak 39 posto, povećavši ga s 400 na 555 eura. Očekivanja značajnog napretka na europskim ljestvicama pala su u vodu jer druge zemlje nisu sjedile prekriženih ruku, nego su gotovo sve povisile minimalac. Najveća povećanja minimalne plaće zabilježena su u Španjolskoj, Grčkoj i Bugarskoj. Najveća europska minimalna plaća je u Luksemburgu i iznosi 2071 eura, u Njemačkoj iznosi 1557 eura, a radnici u Nizozemskoj, Irskoj, Belgiji, Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu zarađuju minimalne plaće triput veće od hrvatskih radnika. Naši susjedi Slovenci imaju 886 eura minimalac. 

Verzija za ispis
 
Država pred rasulom?
U Hrvatskoj je bruto društveni proizvod u 2018. godini porastao za 2,6 posto. U zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju došlo je do usporavanja rasta na svega 2,3 posto, usprkos navodnim reformskim potezima koje poduzima ova Vlada. Da, govori se, mi sjajno radimo, ali u Europskoj uniji dolazi do stagnacije gospodarskih aktivnosti. Možda. No, kako to da je u Sloveniji, koja nije na Marsu, već odmah tu do nas, bruto društveni proizvod u prošloj godini porastao za 4,5 posto. Ne krije li se odgovor u činjenici da mnogi podaci govore kako je Hrvatska na mnogim područjima u rasulu.
  • Milijarde eura otišle u vjetar



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Poslodavci više ne žele plaćati dugotrajna bolovanja
Poslodavci ne žele više snositi trošak bolovanja prema sadašnjim pravilima, a to je do 42 dana bolovanja. Nakon toga trošak bolovanja snosi država. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) traži da se trošak bolovanja koje snose poslodavci smanji na 15 dana jer je previše bolovanja i pogotovo, kako tvrde, lažnih bolovanja. Prema HZZO-u, oko 30 posto bolovanja prošle godine je bilo neopravdano. Iz HUP-a tvrde da europske zemlje plaćaju 15 dana i manje. U Hrvatskoj poslodavci plaćaju 16,5 posto doprinosa iz bruto 2 upravo za zdravstveno osiguranje i za takva osiguranja, tako da HUP smatra da bi država trebala preuzeti plaćanje bolovanja nakon 15. dana. 
Poslodavci se žale da radnici koriste bolovanje kako bi radili nešto „sa strane“ ili da bi radili na sezonskim poljoprivrednim ili turističkim poslovima. No, iz HZZO-a ističu da je pak ljeti najmanje bolovanja. Nadalje, iz HZZO-a kažu da poslodavac može u svakom trenutku zatražiti od HZZO-a kontrolu nekog bolovanja. Poslodavci to ponekad koriste u jednom vrlo nekorektnom smislu, a to je da radnik ode na bolovanje i prvi dan traže od HZZO-a da prekontrolira to bolovanje. 

Verzija za ispis
 
Reformske mjere u 2019. godini
Sredinom veljače ove godine Vlada je započela konzultacije oko izrade novog Nacionalnog plana reformi za 2019. godinu, koji Vlada RH planira predložiti Europskoj komisiji u okviru procesa Europskog semestra. Tim dokumentom se određuju sve reformske mjere koje Vlada RH namjerava provesti u sljedećih godinu dana. 
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Porast udjela žena u upravama hrvatskih kompanija
SELECTIO Indeks žena, koji mjeri udio žena u upravama društava u Hrvatskoj, u 2018. g. je lagano porastao na 18,8 posto u odnosu na 17,7 posto krajem 2017. g.
Za usporedbu, zastupljenost žena u upravama 100 najznačajnijih društava na Londonskoj burzi je 27,7 posto. Europska unija kao prioritet ima ekonomsko osnaživanje žena i promicanje njihovog rada na vodećim funkcijama. Prema posljednjim dostupnim podacima iz 2016. g. prosjek zastupljenosti žena u upravama u cijeloj EU je 23 posto.
Zastupljenost žena u upravama društava slična je zastupljenosti žena u politici – u trenutačnom sazivu Sabora udio žena je 19,9 posto. U znanosti je udio žena tek 9,5 posto.
Postotak kompanija koje u upravama nemaju niti jednu ženu u posljednjih godinu dana se smanjio za 9 postotnih poena u odnosu na isto razdoblje prošle godine. 

Verzija za ispis
 
Poslovanje i etičnost
Globalna politička i ekonomska kriza nametnula je pitanja koja su do prije nekoliko godina bila nezamisliva, i traži odgovore na njih. Negativne procjene kreditne sposobnosti do jučer moćnih država, rast kamatnih stopa, prekomjerno zaduživanje radi potrošnje, proračunski deficit, rastuća nezaposlenost i nastojanja da se državnom intervencijom dodatno smanjuju prava radnika, pokrenuli su javno preispitivanje dosadašnjeg ekonomskog, političkog i pravnog sustava država i međunarodnih financijskih institucija kao što su Međunarodni monetarni fond, Svjetska i Europska banka te skupina G-8, skupina ekonomski najmoćnijih zemalja svijeta koje predstavljaju 66 posto svjetskog gospodarstva te kreditnih agencija koje procjenjuju realne gospodarske sposobnosti i potencijal pojedinih država.
Sve društvene turbulencije snažnije su pogodile bivše socijalističke zemlje s tada jednostranačkim sustavima, sindikatom tek kao ukrasom vladajuće stranke, planskom privredom, nerazvijenim demokratskim institucijama, odnosno države praktično bez demokratske, višestranačke političke kulture. Sada u središte društvenog dijaloga dolaze teme odnosa etike u poslovanju, poštivanje temeljnih građanskih prava i dobiti, profita i rasta pod svaku cijenu kao uvjet opstanka u svjetskoj tržišnoj ekonomiji.

  • Certifikat norme društvena odgovornost SA 8000
  • Financijski motivi
  • „Ne pitaj me kako sam zaradio prvi milijun“
  • Kapital pokušava u potpunosti izbjeći državnu regulativu
  • Interes javnosti i medija – otkriti neetično poslovanje
  • Hrvatska u gospodarskoj, moralnoj i liderskoj krizi
  • Razmrvljeni sindikati
  • Promijeniti način razmišljanja
  • Bez fige u džepu

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Gospodarska slika Hrvatske - Obrazovani nisu potrebni
Podatak o potražnji radnika u Hrvatskoj dobro govori o tome kakvo je stanje gospodarstva u Hrvatskoj. Dvadeset i dva posto oglasa o slobodnim radnim mjestima odnosi se na turizam i ugostiteljstvo, osamnaest posto na prodaju, a tek trinaest posto na proizvodnju i zanatstvo. Najbolju prođu na tržištu rada imaju kuhari, prodavači, konobari, čistačice, pomoćni kuhari, kuhinjski radnici, vozači. Ničiji rad ne treba podcjenjivati, ali radnici tog profila ne mogu biti nositelji razvoja Hrvatske.
  • Neuspješan obrazovni sustav

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Roditeljska naknada svih 12 mjeseci?
Vlada nema razrađene troškovnike, ali u novom nacrtu najnovijih demografskih mjera, koji je iscurio u javnost, je i ona iz predizbornih obećanja, a odnosi se na izjednačavanje roditeljskih naknada i za drugih šest mjeseci porodiljnog dopusta. 
Pomoćnik ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Ivica Bošnjak, potvrdio je da je jedna od mjera Strategije demografske revitalizacije, koja je u izradi, podizanje iznosa roditeljske naknade za drugih šest mjeseci porodiljnog dopusta, no nije potvrdio i da bi ona mogla biti u punom iznosu plaće roditelja, kazavši da se ide prema tome. Datum provedbe te mjere također nije poznat. Strategija će biti gotova u travnju, te bi javna rasprava mogla biti u svibnju ili lipnju.
Potvrđeno je da će Hrvatska implementirati Direktivu EU koja nalaže uvođenje plaćenog dopusta za očeve nakon rođenja djeteta, i on bi trajao 10 dana, no još nije sigurno hoće li se s implementacijom ići od iduće ili nakon 2020. godine. Također se još ne zna hoće li taj dopust plaćati poslodavac ili država. 

Verzija za ispis
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »