English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Najviše radnika u nestalnim poslovima
Hrvatska je uvjerljivo zasjela na vrh ljestvice po zaposlenosti u nesigurnim poslovima. Poslove koji traju do tri mjeseca obavlja više od 8 posto radnika, što je gotovo dvostruko više od Francuske koja je na drugom mjestu. Na trećem mjestu je Španjolska. Ovakvi kratki ugovori rijetki su u Njemačkoj, a najmanje ih je u Rumunjskoj.
A kada se gledaju svi ugovori sklopljeni na određeno, sindikati upozoravaju da je stanje u Hrvatskoj još gore. U prošloj godini blizu četvrtine radnika zaposleno je na određeno vrijeme ili u nekom drugom nestalnom obliku rada. To znači mnogo manje prava za te radnike. Tako neki od njih ne idu na bolovanje, rade blagdanima, nedjeljom, sve u nadi kako će na kraju doći do ugovora na neodređeno. 

Verzija za ispis
 
Hrvatska ekonomski zaostaje za ostalim zemljama u EU
Početkom siječnja tražili su se radnici za otprilike 15.000 slobodnih radnih mjesta kod otprilike 6.000 poslodavaca. Četiri najtraženija zanimanja su konobar, prodavač, kuhar i čistačica, čije se mjesečne plaće kreću najčešće oko 4.000,00 kn te su 50 posto niže od državnog prosjeka. Njih po potražnji slijede medicinske sestre, vozači, ekonomisti, zidari, zaštitari i njegovatelji. 

  • Prosječna plaća 6.000,00 kn
  • Slovačka i Češka ispred Hrvatske
  • Velike razlike u cijeni sata rada

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Protiv rada na crno!
U okviru IPA 2012 Twinning projekta: „Jačanje politika i kapaciteta za smanjenje neprijavljenog rada (rada na crno)“, koji se provodi u suradnji s projektnim partnerima iz Republike Slovačke i Savezne Republike Njemačke, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava pokrenulo je kampanju protiv rada na crno. Glavni cilj projekta jest jačanje administrativnih kapaciteta Republike Hrvatske u borbi protiv rada na crno te stvaranje učinkovitog sustava politika, mjera i kontrolnih mehanizama.
Osim jačanja svijesti građana o štetnosti navedene pojave, u okviru navedenoga projekta izradit će se sveobuhvatna ciljana strategija koja uključuje poticajni pristup te inspekcijske nadzore, poboljšat će se zakonodavni okvir za suzbijanje rada na crno i njegovu prevenciju, osigurat će se suradnja između institucija koje su nadležne za suzbijanje rada na crno, te ojačati administrativni kapaciteti, metodologija rada i kontrolni mehanizmi Inspektorata rada.

  • Prednosti prijavljivanja radnika
  • Štetnosti neprijavljenog rada


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kako stati na kraj radu na određeno vrijeme?
Poražavajuće statistike o iseljavanju radno sposobnog stanovništva potaknule su političare da se pokrenu inicijative koje će spriječiti rad na određeno vrijeme, kao jednim od ključnih problema s kojima se suočavaju radnici u Hrvatskoj.
Tako je Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) predložila izmjene Zakona o radu i Zakona o doprinosima kojima su propisane mjere za koje u toj stranci vjeruju da bi spriječile raširenost rada na određeno vrijeme. 
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje - 10 kn participacije
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje donio je 25. siječnja 2018. Odluku o utvrđivanju terapijskih i dijagnostičkih postupaka za koje je propisana obveza sudjelovanja za zdravstvenu zaštitu kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite. Odlukom se pojašnjavaju terapijski i dijagnostički postupci za koje postoji obveza sudjelovanja osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u visini od 0,30 posto proračunske osnovice za zdravstvenu zaštitu pruženu kod izabranog doktora. Dakle, one osobe koje nemaju policu dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ubuduće zdravstvenu uslugu plaćati u iznosu od 10,00 kuna.


Verzija za ispis Pročitajte više
 
21. siječnja – Dan socijalnog partnerstva u Republici Hrvatskoj
Ideja socijalnog partnerstva dobila je svoj prepoznatljiv institucionalni profil potkraj 19. stoljeća, kada je u Njemačkoj provedbom zakonskih reformi definirano osiguranje radnika od pojedinih rizika, kao što su starost, bolest, nesreća na radu. U Njemačkoj te drugim europskim zemljama uspostavljeni su i mehanizmi industrijske demokracije te radničke participacije, čime je otvoren prostor dijaloga i suradnje između radničkih i organizacija poslodavaca te njihovih predstavnika.


  • „Partnerstvo“ jednako sporazumijevanje i uvažavanje
  • Pronalaženje zajedničkog rješenja
  • Godišnje 13.000 ozljeda na radu





Verzija za ispis Pročitajte više
 
Mirovinska reforma
Ubrzavanje izjednačavanja dobi za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce te potom i pomicanje dobne granice za umirovljenje, veće kažnjavanje prijevremenog umirovljenja, ali i moguće ukidanje bonusa za duži ostanak u svijetu rada, samo su neke od promjena u mirovinskom sustavu koje građani mogu očekivati ove godine.

  • U mirovinu sa 67 godina
  • Destimulacija prijevremene starosne mirovine


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Škrti prema radnicima - Poslodavci negoduju
Iako je Vlada odlučila minimalnu plaću u Hrvatskoj iduće godine povećati za samo 131 kunu, odnosno na 2.752 kune, ne stišavaju se negodovanja poslodavaca. To će, kažu, povećati cijenu njihovih proizvoda i usluga, čime će “izgubiti konkurentnost” u odnosu na suparnike iz Europske unije. Međutim, strahovanja poslodavaca nisu previše opravdana.

  • Vlada poslodavcima nadoknađuje novac
  • Druge zemlje trče brže od Hrvatske


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Koliko plaćamo Crkvu?
Vlada je početkom prosinca objavila kako se za vjerske zajednice iz proračuna u tri godine izdvojilo oko 1,1 milijarda kuna od čega najviše ide Katoličkoj crkvi. U razdoblju od 2014. do 2016. Vlada je vjerskim zajednicama iz proračuna isplatila 1,12 milijarde kuna. Od toga je najveći iznos dobila Katolička crkva kojoj je u tri godine isplaćeno 1,066 milijardi. 2014. isplaćeno joj je 388,14 milijuna, 2015. 380,088 milijuna, a 2016. 297,851 milijuna kuna. Nakon Katoličke, slijedi Srpska pravoslavna crkva kojoj je u istom razdoblju isplaćeno 27,6 milijuna kuna. Islamska zajednica dobila je 8,4, a Evangelistička 2,6 milijuna kuna.
 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Minimalna plaća u korist poslodavaca!
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 7. prosinca 2017. godine donijela Uredbu o visini minimalne plaće kojom je visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja 2018. godine do 31. prosinca 2018. godine utvrđena u bruto iznosu od 3.439,80 kuna, pa će udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj od siječnja do rujna 2017. godine iznositi 42,9%.
Uz Uredbu Vlada je ujedno u proceduru u Hrvatski sabor uputila i Konačni prijedlog Zakona o minimalnoj plaći kojim se propisuje da u iznos minimalne plaće ne ulazi povećanje za prekovremeni rad te povećanja koja radniku pripadaju za noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Naime, iz postojeće zakonske definicije minimalne plaće nije bila razvidna njezina struktura, odnosno nije bilo jasno koje dijelove ona obuhvaća, a što je dovodilo do nejednake prakse kod poslodavaca tako da su neki poslodavci u iznos minimalne plaće uračunavali različite dodatke na plaću na koje je radnik imao pravo prema Zakonu o radu. Ovakva praksa potencijalno je dovodila do diskriminacije radnika koji su, neovisno o uvjetima u kojima su obavljali svoj rad (primjerice u prekovremenom, noćnom radu i slično), uvijek ostvarivali pravo na isti iznos plaće. 

  • Manje novca za zdravstveni sustav!


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: