English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 »
Kako rad vikendom utječe na privatni život?
Vlada RH je objavila nacrt Nacionalne demografske revitalizacije, u okviru kojeg je skupina od 16 stručnjaka osmislila i predložila stotinjak mjera koje, između ostalog, za cilj imaju unaprijediti i osuvremeniti porezni sustav i radno zakonodavstvo.
Ekspertni tim je ovim nacrtom predvidio i regulaciju zapošljavanja na određeno, predlažu da se tvrtkama ograniči potpisivanje ugovora na određeno vrijeme na 5 posto ukupnog broja ugovora, a u strategiji se traži ponovno razmatranje rada nedjeljom.
U Velikoj Britaniji je provedeno istraživanje o utjecaju rada vikendom na privatni život radnika koje je pokazalo da takav oblik rada uz sebe veže negativne posljedice. Najugroženiji su radnici koji imaju djecu jer ih rad vikendom sprječava u obiteljskim obvezama. Mlađi radnici bolje podnose rad vikendom ako to vide kao mogućnost napredovanja, kao i radnici koji dobrovoljno odlučuju hoće li raditi vikendom, ali takvih je vrlo malo. Iako je istraživanje pokazalo da neki ljudi rad vikendom podnose bolje, regulacija radnog vremena ipak mora limitirati oblike rada koji imaju negativne učinke, pa čak i ako radnici žele raditi u tim uvjetima.
  • Regulacija rada vikendom u Europi


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Primjetne nejednakosti u plaćama muškaraca i žena
Unatoč formalnoj, zakonskoj ravnopravnosti spolova, u praksi često nailazimo na potvrdu da je stvarnost ponešto drugačija. Jedno je istraživanje pokazalo kako značajan rodni jaz u plaćama postoji i kada su žene na vodećim položajima u tvrtkama. Žene iz analiziranog uzorka u prosjeku zarađuju sedam posto manje od svojih muških kolega, neovisno o spolu šefa ili brojnosti žena na vodećim upravljačkim pozicijama u tvrtki. Uzorak se sastoji od podataka iz devet europskih zemalja te su korišteni podaci o šefovima i zaposlenicima iz širokog spektra sektora uključujući proizvodnju, zdravstvo, visoko obrazovanje, transport, financijske službe i telekomunikacije. Istraživači navode kako je jedan od razloga za takve rezultate činjenica da žene na upravljačkim pozicijama još uvijek nemaju stvarnu moć jer često zapnu na nižim položajima umjesto da napreduju prema višim. 

Verzija za ispis
 
Rast zaposlenosti u EU ne prati odgovarajuće povećanje plaća
Prema podacima istraživanja koje je provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), u posljednjih šest godina u Europskoj uniji je otvoreno 15 milijuna radnih mjesta, što je uvjetovalo najveću razinu zaposlenosti u povijesti – danas je zaposleno 73 posto radno sposobnog stanovništva. Međutim, primjetniji rast plaća započeo je tek nedavno.

  • Najmanje plaće u posljednjih 10 godina
  • Pada omjer plaća u BDP-u



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Direktiva EU - Veća prava radnicima na atipičnim oblicima rada!
Sredinom travnja ove godine, a nakon skoro dvije godine procedure usuglašavanja među državama članicama, Europski parlament je usvojio prijedlog o minimalnim pravima radnika koji rade na atipične ugovore o radu, plaćeni su vaučerima ili rade za internetske platforme poput Ubera. Naime, u 2016. svaki je četvrti ugovor o radu u EU spadao pod nestandardni oblik zapošljavanja. Tržište rada zahtijeva fleksibilne radnike, ali i ta fleksibilnost mora imati zaštitu.
Novom Direktivom nalaže se da svaka osoba s ugovorom o radu ili u radnom odnosu mora uživati ova nova prava. Osobe koje su povremeno ili kratkoročno zaposlene, rade na ugovore o radu na zahtjev, ugovore o radu s prekidima, koje su plaćene vrijednosnim kuponima (vaučeri), koje su zaposlene preko internetskih platformi, kao i stažisti i naučnici, zaslužuju niz minimalnih prava ako zadovoljavaju te kriterije i ako rade prosječno najmanje tri sata tjedno ili 12 sati u četiri tjedna. 

  • Bolja zaštita kod novih vidova zapošljavanja
  • Nova pravila o probnom radu i osposobljavanju



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Konferencija: „Budućnost rada: danas, sutra, za sve”
Konferencijom „Budućnost rada: danas, sutra, za sve”, u organizaciji Europske komisije otvorena je rasprava o glavnim promjenama u svijetu rada
Na konferenciji, održanoj 9. travnja 2019. godine u organizaciji Europske komisije, približno 500 sudionika, među kojima su bili ministri, predstavnici institucija i agencija EU, nacionalnih vlada, socijalnih partnera, civilnog društva, akademske zajednice i medija, razgovaralo se o tome kako najbolje iskoristiti promjene koje se događaju u svijetu rada za dobrobit radnika, poduzeća, društva i gospodarstva. Brze promjene potakle su Europsku uniju da poduzme mjere kojima će zajamčiti da će europska politika zapošljavanja i socijalna politika odgovarati današnjem svijetu i svijetu sutrašnjice. 

  • Neke od ključnih poruka koje su se mogle čuti na skupu 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Žene zarađuju manje od muškaraca
Međunarodni portal za plaće Paylab pratio je kretanje plaća radnika na razini pojedinačnih radnih mjesta. Muškarci u prosjeku dobivaju 9 posto više od žena na istom položaju. Rodna razlika dolazi posebno do izražaja u analizama plaća za istu poziciju, jer se takva usporedba temelji na identičnom radnom opterećenju i približno istim preduvjetima za radno mjesto, kao što su iskustvo, obrazovanje i vještine.

  • Zašto žene manje zarađuju
  • Oko 6 od 10 žena u EU donosi plaću
  • Fleksibilne pogodnosti privlače žene



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranci u Njemačkoj zarađuju manje od Nijemaca
Prema analizi njemačke Savezne agencije za rad, prosječna bruto plaća u Njemačkoj za osobe koje rade puno radno vrijeme i plaćaju sve doprinose, krajem 2017. g. iznosila je 3.209 eura mjesečno. Radnici s njemačkim državljanstvom u prosjeku su zarađivali 3.294 eura, a stranci 2.463 eura. Razlika je 22 posto. 
Kao pomoćni radnici, Nijemci u prosjeku zarađuju 2.313 eura bruto, a stranci kao pomoćni radnici zarađuju prosječno 1.918 eura bruto. Sličan jaz se vidi i kod akademski obrazovanih i drugih visokokvalificiranih osoba. Nijemci zarađuju prosječno mjesečno 5.333 eura bruto, a stranci 4.960 eura bruto. Najmanja razlika između Nijemaca i stranaca je na poslovima koji su ionako najlošije plaćeni. Primjerice, čistači i čistačice, koji imaju njemačko državljanstvo zarađuju 1.765 eura bruto, a stranci 1.761 eura bruto.
Razlike postoje i među strancima. Najmanje plaće imaju radnici iz zemalja iz kojih posljednjih godina ima najviše tražitelja azila. Oni prosječno zarađuju 1.839 eura bruto mjesečno. 

Verzija za ispis
 
Države u kojima žive najzdraviji ljudi
Kanada je zauzela prvo mjesto od ukupno 151 evaluirane države, dok je Južnoafrička Republika uvjerljivo na posljednjem mjestu, ispod Ukrajine, Egipta i Iraka. Međutim, u top 20 zemalja kada je u pitanju generalno zdravlje i blagostanje nacije našle su se samo tri države (Kanada, Južna Koreja i Ujedinjeno Kraljevstvo), koje su članice G-20 skupine ekonomski najjačih država na svijetu.
U ovu analizu je uključeno deset ključnih parametara kojima se prati visina krvnog tlaka, razina glukoze u krvi, stopa pretilosti, postotak oboljelih od depresije, stopa sreće, stopa konzumacije alkohola i konzumacije duhanskih proizvoda, učestalost tjelovježbe, očekivani životni vijek te potrošnja vlade na zdravstveni sustav.
Japan, Njemačka, Francuska i Italija, iako su sve članice G-20 kluba najmoćnijih ekonomija svijeta, nisu se našle na ljestvici najzdravijih 20. Naime, sve četiri muče muku s visokom učestalošću povišenog krvnog tlaka kod njihovih građana. SAD su tek na 37. mjestu, a loše su prošli zbog visokog udjela pretilosti stanovništva i oboljelih od depresije, kao i zbog niske razine tjelesne aktivnosti. 

Verzija za ispis
 
EU – Pravedna mobilnost radne snage uz nadzor Europskog nadzornog tijela za rad
Polovicom veljače ove godine Europska komisija, Europski parlament i Vijeće su postigli privremeni dogovor o prijedlogu Komisije o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad (dalje: ELA). To će novo tijelo EU pružati potporu za pravednu mobilnost radne snage unutar EU te građanima i poduzećima omogućiti da iskoriste prednosti jedinstvenog tržišta, a istodobno će podupirati suradnju nacionalnih tijela, među ostalim u sprječavanju i suzbijanju prijevara i zloporaba u području socijalne zaštite. Budući da danas više od 17 milijuna Europljana živi ili radi u nekoj drugoj državi članici, ELA mora pružiti potporu tim mobilnim građanima, olakšati rad država članica te osigurati pravednost i povjerenje u jedinstveno tržište.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
U budućnosti bismo mogli raditi samo 4 dana tjedno?
Ovogodišnji Svjetski gospodarski forum (WEF) mogao bi imati povijesno značenje za radnike svijeta. Iako se ne radi o prijedlozima Sindikata, nego dvaju stručnjaka, svijet je javno pozvan na promjenu duljine trajanja radnog tjedna, na korist radnika, ali i poslodavaca. Vječna teza i želja radnika kojoj se stremi još od 70-ih godina prošlog stoljeća, polako se potvrđuje u praksi. Pojedini poslodavci svijeta ušli su u eksperimente skraćivanja radnog tjedna, odnosno, radnih sati i dana tjedno, te su stekli pozitivne rezultate. Na temelju tih rezultata stručnjaci u Davosu su iznijeli tvrdnju kako je vrijeme za prelazak na 4-dnevni radni tjedan.
Stručnjaci svoje prijedloge obrazlažu nizom pogodnosti koje bi 4-dnevni radni tjedan donio radnicima i poslodavcima budućnosti, pa bi ga po njima, svijet trebao prihvatiti.
Adam Grant, psiholog u Pennsilvaniji (SAD), s govornice je poručio svijetu: „Mislim da imamo dobre eksperimente koji pokazuju da ako smanjite radno vrijeme, radnici mogu usmjeriti svoju pažnju na učinkovitost, te na kraju proizvode za manje vremena jednaku količinu proizvoda, a često i više i kvalitetnije...“

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 »