English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
PROMJENA POSLA – JEDAN OD NAJSTRESNIJIH DOGAĐAJA U ŽIVOTU

„Imala sam veliku tremu i pritisak da ostavim dobar prvi dojam među kolegama. Od prvog radnog dana prošlo je već neko vrijeme, a ja i dalje osjećam nelagodu, pokušavam zapamtiti lica i ne ide mi, a tek imena... Strašno! Osjećam se glupo i nedoraslo i pitam se hoće li to proći. Ljudi u ovoj firmi su prilično otvoreni i srdačni, pitaju me za mišljenje pa i pozivaju na pauzu, ali kako nisam opuštena u njihovom društvu, djeluje mi da ispadam ili suhoparna ili pomalo bedasta“  Mislim da je svatko tko je promijenio radnu sredinu i radno mjesto prošao ovakav „dril samoga sebe“. Ako nije, onda mu nije bilo pretjerano stalo do tog novog posla. Nekako odbijam vjerovati da postoje ljudi s toliko samopouzdanja da pri prelasku na novo mjesto ne osjećaju barem uzbuđenje, ako ništa drugo! Uzbuđenje također, stvara veliku tremu i adrenalin.

  • POKUŠAJTE PROMIJENITI POSAO S KOJIM NISTE ZADOVOLJNI
  • ŠTO JE DANAS TALENT?
  • POSTAVLJANJE JASNIH GRANICA
  • REPROGRAMIRANJE SISTEMA NA NOVOJ POZICIJI
  • GDJE JE PAŽNJA, TAMO TEČE ENERGIJA 
Verzija za ispis Pročitajte više
 
GODIŠNJI ODMOR NIJE DOVOLJAN ZA RJEŠAVANJE STRESA, NA TOME TREBA RADITI STALNO

Jedna od riječi za koju znaju u svakoj zemlji, svakoj kulturi, svakom poslu i svakom okruženju – je stres. On se može definirati kao emocionalna, intelektualna ili fizička reakcija na promjenu ili zahtjeve, priprema tijelo da se suoči s bilo kojom ovom situacijom ili prijetnjom. Mala doza stresa održava nas usmjerenima ili budnima – spremnima na akciju, ali kronično neoslobođen um od stresa može uzrokovati potencijalne ozbiljne fizičke probleme kao što su glavobolje, križobolje, nesvjestice, depresije...

Kad se osoba nađe u situaciji koju doživljava stresnom, mora nekako s njom izaći na kraj. Nastojat će na kognitivnom, emocionalnom ili na ponašajnom planu, savladati, podnijeti ili smanjiti vanjske i unutarnje zahtjeve i/ili sukobe među tim zahtjevima.
Određena doza stresa je korisna i održat će vas usmjerenima prema ostvarenju cilja – položenog ispita. Ako ste primijetili, primjerice, dok ste studirali i čekali neki ispit, jedna od najčešćih reakcija na tu stresnu situaciju bila je smijeh. Nisu sve naše reakcije „primjerene“ kad se osjetimo ugroženima, ali najvažnije je da se što je moguće zdravije izvučemo iz određene situacije.

  • STRESORI U RADNOJ OKOLINI
  • PREPOZNAJTE KADA PRETJERATE SAMI SA SOBOM
  • RAVNOTEŽA IZMEĐU REALNOG I POSLOVNOG VREMENA
  • STRATEGIJE SUOČAVANJA SA STRESOM
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zdravi život - TREBAMO LI DODATNE VITAMINE U NAŠOJ PREHRANI?

Ima ljudi koji podlegnu mišljenju da ako uzimamo dodatke prehrani, da možemo bez problema konzumirati nezdravu, brzu hranu, i ipak biti zdravi. Danas milijuni ljudi svakodnevno pohlepno gutaju vitaminske tablete. Ljudima se govori da su te tablete nabijene antioksidansima, korisnim tvarima u borbi protiv bolesti, da će nadomjestiti potrošene rezerve hranjivih tvari u organizmu, usporiti starenje, uravnotežiti hormone i pripremiti tijelo za trudnoću. Međutim, ispune li te male pilule u potpunosti obećanja koja ih prate?

Verzija za ispis Pročitajte više
 
MLADI, A NEZAPOSLENI – ČIJI JE TO ZAPRAVO ODABIR?

„Što ako ću u životu biti neuspješna/neuspješan?“ – vjerujem da smo si ovo pitanje svi barem jednom u životu postavili. Prije početka našeg radnog vijeka ili tijekom, a najvjerojatnije u onom određenom trenutku kad su nam se srušila neka očekivanja. Svi smo prošli trenutke kad smo se zbog posla osjećali toliko dobro i poletno da smo pomislili da nam nitko nije ravan, baš kao i što je svatko od nas prošao određeno razdoblje u kojem se osjećao poniženim i manje vrijednim. U Hrvatskoj je danas otprilike 17% visokoobrazovanih ljudi, a prije bolonjskog procesa ta se brojka vrtjela na otprilike oko 7%. Uz nizak postotak potpuno nepismenih i nešto onih na razini osnovne, većina ljudi u Hrvatskoj ima srednju stručnu spremu. Međutim, ipak u zadnje vrijeme previše puta pročitam, vidim i, nažalost, čujem komentare od različitih ljudi, katkad i od samoprozvanih eksperata i tzv. društvenih kroničara, da su stvari „vani„ drugačije jer se vani puno više radi i da Hrvati generalno, ne vole baš previše raditi ako nisu dobro plaćeni. Sve se više ističe, da preciziram: da MLADI u Hrvatskoj ne vole raditi?!

  • OBRAZOVANJE PREDSTAVLJA SIGURNOST ZA MALU NACIJU
  • MOŽE LI SVATKO POSTATI PROMAŠAJ?
  • NIJE UVIJEK DRUGDJE BOLJE
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zdravi život - TREBA LI GLADOVATI DA BISTE SMRŠAVJELI?

Neželjeni kilogrami pronađu svoj put kojim će se naslagati na naše tijelo. I onda jednog dana počnemo popuštati remen za jednu rupicu ili s nevjericom počnemo gledati u vagu.
Tipična reakcija na te neugodne situacije je iskreni vapaj: "Moram smršavjeti". I tada, veoma često, ljudi započinju s jednom od danas brojnih popularnih dijeta koje obećavaju brz, premda privremen rezultat. Međutim, ima ljudi kojima su i ove dijete prespore, pa se umjesto njih odlučuju skinuti prekomjerne kilograme potpunim prestankom uzimanja hrane. Ne jesti – to znači gubiti oko 2 kilograma tjedno. U stvari, studije su pokazale da je u početku totalnog gladovanja gubitak tjelesne težine čak i brži. Međutim, valja upamtiti: moda dijeta dolazi i odlazi, dok ljudska fiziologija ostaje uvijek ista. Tijelo, stvoreno da bude fizički aktivno, jednostavno nije zamišljeno da se bori s dugim razdobljima potpunog uzdržavanja od hrane.

  • Velik napor za jetru i bubrege
  • Gladovanje nije za svakodnevnu upotrebu
  • Postoje čak ukusne dijete, a da se ipak gubi na težini
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zdravi život - TJELOVJEŽBA JE IZVOR MLADOSTI

Najnovija istraživanja ukazuju da čak i umjerena tjelovježba može usporiti pojavu učinaka starenja i okrenuti proces starenja u obrnutom smjeru. Među uočenim koristima su poboljšana srčana i plućna funkcija, povećana mišićna snaga, čvrstoća kostiju, brži refleksi i smanjena sklonost depresiji. Nedostatak fizičke aktivnosti je odgovoran za oko polovicu pada u fiziološkim funkcijama organizma, koji se normalno javlja između 30. i 70. godine života. Tjelovježba u srednjoj i starijoj životnoj dobi može vratiti biološki sat za čak 10 do 25 godina. Štoviše, rezultati ispitivanja pokazuju da se poboljšanja mogu postići bez obzira kada u životu osoba počne s tjelovježbom.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prevladati strahove

Strah je razlog zbog kojeg radnici ne reagiraju onda kada treba reagirati. Zbog straha se ne usude tražiti ono što im pripada. Strah od gubitka radnog mjesta, strah zbog mogućih egzistencijalnih problema, strah da bi bilo koja akcija mogla uroditi reakcijom poslodavca...
Radnici mnogih naših poduzeća mjesecima su dolazili, i još uvijek dolaze na posao, odrade svoje smjene i za odrađeni posao ne budu plaćeni. Neplaćanje nije neki relikt prošlosti. Ono je još uvijek prisutno u našoj stvarnosti. U promilima se mjere oni radnici koji su nakon prve neisplaćene plaće pokrenuli ovrhu poslodavca ili pozvali inspektore jer im plaća nije isplaćena, a poslodavac im nije uručio obračun dospjele, a neisplaćene plaće. Isto se tako u promilima mjere oni koji su u prošlosti, čim su se stekli uvjeti za to, pokrenuli stečaj poslodavca i nisu čekali mjesecima ili godinama u nadi da će se nešto promijeniti. Ta je nada, zapravo, jačala kako bi prikrila strah od akcije na koju radnici imaju pravo, sami ili preko svog sindikata. Taj strah i strahovi koristili su i koriste jedino onima koji gledaju kako migoljiti kroz sustav i u tom migoljenju prevariti radnike, državu, poslovne partnere... Što su radnici više u strahu, jače je samopouzdanje onih koji ne poštuju zakone. Što se radnici manje boje i posežu za onim što im zakonska regulativa pruža, to je druga strana »slabija« i uči poštovati zakonodavstvo.
Mnogi su pobijedili svoje strahove. Pobili nezakonite otkaze. Mnoge od njih su lažne optužbe stajale zdravlja, gurnule ih na egzistencijalno dno. To što su mnogi vraćeni na posao, međutim, nije dovoljna satisfakcija za sve što su proživljavali u vrijeme dok im se kuhao otkaz i nakon što su ostali bez posla. Mnogima je bilo najvažnije dokazati da im je obraz čist, za razliku od obraza njihova poslodavca. Može se i više od toga, ali za to treba prevladati strahove.

Verzija za ispis
 
KAKO ZAUSTAVITI EGZODUS MLADIH, EGZODUS IDEJA, EGZODUS OPTIMIZMA?

Dok razmišljam o ovoj opširnoj temi na pamet mi pada jedna druga poveznica. Djeca mlađe dobi napuštaju roditeljski dom ako su nesigurna – odlaze ako rastu u nesigurnom okruženju u kojem im prije svega nedostaje ljubavi, a zatim dolaze svi ostali motivi, poput loše financijske situacije. Upravo to se trenutno događa s mladima koji napuštaju Hrvatsku u potrazi za nekom sunčanijom livadom. Mnogo je razloga zašto se nalaze u ovako nepovoljnoj situaciji: ekonomska kriza, neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, kao i nedovoljna socijalna osjetljivost mnogih poslodavaca.

  • KAKO TO IZGLEDA KAD ODU?
  • EGZISTENCIJA I IZAZOVI
  • „NISMO TO PLANIRALI ODUVIJEK…“
  • ODUSTAJEMO LI LAKO?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
RADNI RITAM KOJI NAS UBIJA

Sve je sad, sve je odmah, važno je, ništa se ne može odložiti, sve ime predznak HITNO. Nema predaha, nema pauze, nema opuštanja čak i kada fizički nismo na radnom mjestu jer već u glavi slažemo popise što nas čeka drugi dan. Radno vrijeme traje od 8 do 14, ali na akciju smo psihički spremni od 8 do 20 sati, a što je cijena? Naše zdravlje!

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zdravi život - RECI MI ŠTO JEDEŠ, PA ĆU TI REĆI TKO SI

Svakog dana prosječna osoba unese 1,5 do 2,5 kilograma hrane u svoj želudac. Ta se hrana probavlja i resorbira kako bi osigurala hranjive tvari i energiju organizmu. Zaista, ono što mi pojedemo uskoro postaje stvarni dio našeg tijela; to je naša krv, mišići i kosti. Šećer iz voća koje smo pojeli, pronalazi svoj put do stanica mozga. Kalcij iz povrća ili mlijeka, uskoro postaje sastavni dio naše kralježnice. Isto kao što će kvaliteta benzina koji ulijete u motor, utjecati na vožnju vašeg automobila, tako će i vrsta hrane koju jedete utjecati na stanje i funkcioniranje vašeg organizma. Mi se usredotočujemo na konzumiranje one hrane koju volimo, a ne na onu koja je dobra i zdrava za naš organizam. Zaboravili smo da je primarni cilj konzumiranja, hranjivost hrane.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: