English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 »
Postoje uvjeti za skraćenje radnog vremena, kapital to ne dozvoljava

Svrha tehnološkog napretka je da čovjeku olakša život te da ga oslobađa od obveze rada, sve da se čovječanstvu omogući usmjerenje obrazovanju, znanosti i razvoju viših univerzalnih vrednota, a s krajnjim ciljem općeg blagostanja.
No, do danas se čovjek nije oslobodio rada. Naprotiv, iako je višak rada neupitan, jer milijuni ljudi dnevno ostaju bez posla, istovremeni su zahtjevi poslodavaca za produženjem radnog vremena. Zašto? Kapital voli kontroliranu nesigurnost i vojske nezaposlenih, jer tako ruši cijenu onih koji još rade istim i većim tempom. Stvoriti što veću ponudu nezaposlenih i što manju potražnju za njima. Tada cijena rada mora pasti. I pada… Čovječanstvo ide u pogrešnom smjeru.

  • Tehnološka revolucija je provedena
  • Već se moglo skratiti radno vrijeme
  • Ravnomjerna raspodjela preostalog rada
  • Kapital blokira pozitivne promjene
  • Novi ciljevi i nove bitke
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Borba za slobodu „modernih robova“
Građani Europe bili su svjedoci krvavih prosvjeda, četvrti tjedan za redom, u Parizu i drugim gradovima Francuske, treće svjetske ekonomije i kolijevke slavne francuske ljevice. Posljednji prosvjed, koji se dogodio u nedjelju, 10. prosinca ove godine nije bio najbrojniji, ali je bio najokrutniji po nasilju i rezultirao je masom razbijenih izloga i spaljenih automobila, ali, nažalost i opasnim ozljedama prosvjednika: jedna je žena ostala bez oka, a jedan muškarac bez šake. Istovremeno je privedeno 1.220 ljudi. Ukupno je u svim gradovima Francuske prosvjedovalo više od 283.000 građana, a predvodnici prosvjeda su „GILETS JAUNES“ ili, prevedeno, „ŽUTI PRSLUCI“. Tko su oni? Za građane EU, pa i za građane Hrvatske oni su misterij, kao i za sve one koji ne žive u Francuskoj. Dva dana nakon prividnog primirja i obraćanja predsjednika Macrona, stanje nije nimalo bolje ni sigurnije. Prosvjeduju studenti i srednjoškolci, što je rezultiralo zatvaranjem oko 450 obrazovnih ustanova. Vidljivo je da se ne radi o „ad hoc“ stanju, izazvanom povećanjem cijena benzina i struje, da je problem slojevit i dubok, da je to borba između pobjednika globalizacije i običnih francuskih radnika, malih obrtnika, domaćica, studenata i srednjoškolaca. Oni su odlučili „sami stvari uzeti u ruke i izboriti se za sebe“. Da bi spoznali tko su oni, treba se nekoliko godina vratiti u povijest.

  • Pobjednici i žrtve globalizacije u Francuskoj
  • Tri sloja građana u Francuskoj
  • Gdje su u prosvjedima „žutih prsluka“ ostali sindikati i „slavna francuska ljevica“?



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zabrinjavajuća sloboda medija
„Uvijek se boriti za napredak i promjene, nikada tolerirati nepravdu i korupciju, uvijek se boriti protiv podilaženja svih vrsta, stalno oponirati privilegiranima i javnim pronevjeriteljima, uvijek suosjećati sa siromašnima, uvijek podupirati javno dobro, nikada biti zadovoljan samo objavljivanjem vijesti, uvijek biti posve neovisan, ne bojati se napasti zlo, bez obzira na to je li ga uzrokovala plutokracija ili centri moći.“ (Joseph Pulitzer)



  • Sloboda medija u Europi
  • Sloboda medija u Hrvatskoj


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Socijalna zaštita svima
Sredinom ožujka Europska komisija je iznijela Prijedlog preporuke Vijeća o pristupu socijalnoj zaštiti za radnike i samozaposlene osobe.
Budući da se svijet rada mijenja kao posljedica novih životnih stilova, poslovnih praksi i digitalizacije, Europska komisija smatra da se sustavi socijalne zaštite moraju kontinuirano prilagođavati novoj stvarnosti. Danas je gotovo 40% zaposlenih osoba samozaposleno ili ima netipičan radni status, što znači da nemaju ugovor na neodređeno radno vrijeme i da ne rade u punom radnom vremenu. Takve osobe nisu uvijek dovoljno zaštićene u smislu socijalne sigurnosti, odnosno nemaju osiguranje u slučaju nezaposlenosti ili pristup pravima na mirovinu. 
U skladu s europskim stupom socijalnih prava cilj je ovoga prijedloga usmjeriti države članice na podupiranje pristupa socijalnoj zaštiti za sve radnike i samozaposlene osobe, posebice osobe koje zbog svojeg radnog statusa nisu u dovoljnoj mjeri obuhvaćene programima socijalne sigurnosti.
Stoga Europska komisija predlaže državama članicama Europske unije da:
1) uklone formalne nedostatke tako što će se radnicima i samozaposlenim osobama u usporedivim uvjetima zajamčiti pristup sustavima socijalne zaštite te da tim radnicima ponude odgovarajuću djelotvornu zaštitu kako bi mogli akumulirati i potraživati odgovarajuća prava;
2) da svim radnicima i samozaposlenim osobama olakša prijenos prava u području socijalne sigurnosti s jednog radnog mjesta na drugo;
3) te da radnicima i samozaposlenim osobama pruži transparentne informacije o pravima i obvezama u području socijalne sigurnosti. 

Verzija za ispis
 
Europa gubi socijalne temelje
Za sve građane koji se nalaze izvan njezinih granica, Europa predstavlja sinonim slobode, demokracije, socijalne pravde, zadovoljstva i prosperiteta. To je normalno, jer je od svog postanka, osnovni smisao zajednice europskih država bila harmonizacija prava, demokratizacija društva, razvoj solidarnosti i ljudskih sloboda, mjesto u kojemu se vrednuje rad radnika, u kojemu se poslodavci odnose s poštovanjem prema sindikatima, gdje radnici na vrijeme dobivaju plaću, a sindikati zastupaju interese radnika bez straha da će zbog toga biti trajno obilježeni ili izopćeni. Pravila koja su se u Europskoj uniji razvijala desetljećima, dostigla su zavidnu razinu, a Europa je postala predmet želja za sve države izvan njezinih granica. Tako svi vjeruju i snivaju o danu kad će postati članica Europske unije, kuju planove za razvoj društva, ali još više na osobnoj razini, vjerujući da je tamo, negdje, obećana zemlja u EU koja čeka na njih i koja će im ispuniti sve snove. Tako je bilo i još je tako za sve izvan granica EU, ali, oni koji su u EU, sve više osjećaju i njeno drugo lice.

  • Europa više nije ona prije krize
  • Gospodarstvo raste, a zadovoljstvo građana pada
  • Populizam raste
  • Radnici su nesigurni i zanemareni



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Digitalna transformacija rada
Sindikati moraju pronaći svoje mjesto u digitalnim promjenama rada
Digitalna ekonomija je postala neizbježna tema u političkim i socijalnim debatama. Polazi se od pretpostavke da bi nova industrijska revolucija mogla uzdrmati procese proizvodnje, svijet rada i društvo generalno. Kako se možemo pripremiti za to? Kako se sindikati moraju postaviti i prilagoditi novom svijetu rada? To su neke od tema raspravljane na seminaru održanom u Sofiji krajem listopada 2017. godine, koji je organizirao ETUI (Europski sindikalni institut).

  • Digitalna ekonomija
  • Robotizacija
  • On-line platforme
  • Što sindikati mogu poduzeti



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Što točno znači dostojanstveno raditi?
Posljednjih smo mjeseci, a posebice nekoliko tjedana, suočeni s mnoštvom tekstova o ljudima koji su preselili u inozemstvo i tamo rade, kako kažu, dostojanstveno, tj. za plaću s kojom mogu dobro živjeti. Također, kažu da se dok rade, a pritom koriste termin za ono što se u Hrvatskoj odavno izgubilo, osjećaju poštovano od poslodavca.

  • „Vani je uvijek bolje“?
  • Islandska zanimljivost!?
  • Raditi za plaću i moći od nje normalno živjeti
  • „Vani“ se ne boje toliko izgubiti posao
  • Jesu li kod nas zadovoljeni, i koji elementi dostojanstvenog rada?
  • Što imamo doma, a vani nam nedostaje?
  • Više prostora za poboljšanje kvalitete života!
  • Današnji stil i način života
  • Raditi ono što će nas činiti zadovoljnim!?


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ulični sindikalizam u „Novoj Europi“
Već tradicionalno, kao i svake godine, upravo u vrijeme nastanka ovog članka, predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker je pred Europskim parlamentom održao govor o stanju Unije u kojemu se prije svega osvrnuo na postignuća EU, ali je iznio i svoju osobnu viziju i smjer za nadolazeće razdoblje i otkrio kakvo se djelovanje Europske komisije predviđa s tim u vezi.


  • Nova Europa je sve manje socijalna
  • Izmjena radnog zakonodavstva u Francuskoj, majka svih reformi tržišta rada
  • Razjedinjenost francuskih sindikata pogoduje smanjenju radničkih prava
  • Liberalizacija tržišta rada



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Prekarizacija i desindikalizacija
Prekarizacija – što je to?
Ono što je krajem devetnaestog u prvim desetljećima dvadesetog stoljeća pojmovno obuhvaćao proletarijat – transformiralo se u prekarijat, novi tip društvenog odnosa koji dovodi do deklasiranja čitavih profesija, odnosno do gubitka identiteta ljudi u tim ljudskim zajednicama. Kao nekada bauk proletarijata, Europom i svijetom danas kruži i širi se bauk prekarijata. Fenomen te složene, višedimenzionalne pojave se iskazuje na razne načine – u rasponu od osjećanja nesigurnosti i neizvjesnosti zbog radnog statusa pa do otuđenja i odsustva solidarnosti zbog izopćenosti i odbačenosti iz društva.
Najjednostavnije rečeno, prekarnost je život u neizvjesnosti i strahu od gubitka posla zbog svakovrsne nesigurnosti radnog mjesta, slabe plaćenosti, gubitka nekada garantiranih radnih prava... To je život pod egzistencijalnom ucjenom s neslućenim posljedicama ne samo na čovjeka kao osobu i pojedinca, već i na čitave društvene grupe i slojeve...

  • Desindikalizacija
  • Europski sindikati i prekarizacija


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Liberalizacija trgovine - Bogatiji bi trebali pomoći radnicima
Bogatije zemlje svijeta trebale bi pomoći radnicima pogođenim liberalizacijom trgovine koja postaje sve nepopularnija nakon globalne krize, stoji u izvješću Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
Poziva se na veće usavršavanje radnika i snažnije mreže socijalne sigurnosti koje bi mogle ublažiti šokove zbog premještanja industrije i veće konkurencije, prije svega u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi. Gubitak radnih mjesta u određenim sektorima u razvijenim gospodarstvima je više rezultat tehnoloških promjena nego trgovine. 
Verzija za ispis
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 »