English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 »
Očekivanje samoubojstva eura

Da li je to, konačno, počela odlučna bitka osiromašenog puka protiv beskrupulozno bogate financijske elite?
Pa, što? – upitao je, prema riječima BBC-ija, Anastasis Kristopulos, atenski taksist – stvari će samo postajati lošije. Mi smo došli do točke da pokušavamo smisliti kako da preživimo samo naredni dan, ostavljajući po strani sljedećih deset dana, mjesec ili godinu. To je slika grčke stvarnosti i ekonomske krize koja trese tu zemlju.
Za razliku od domaćih, svjetski mediji prepuni su tekstova koji se bave sudbinom eura i Europske unije. Ima zanimljivih analiza, ali i običnih nagađanja o mogućim rješenjima i odlukama novih političkih aktera na europskoj sceni.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Povratak recesije

Ugledni slovenski ekonomist, prof. dr. sc. Jože Menciger, nedavno je dao medijima opširan intervju, u kojemu govori o aktualnim ekonomskim problemima Europske unije, njenoj sudbini i tzv. “kraju povijesti”. Prenosimo najvažnije naglaske iz toga intervjua.
Europska unija ne može povećavati konkurentnost na globalnoj razini, s jeftinom radnom snagom, bez socijalnih prava, niti može išta uraditi s idejama o društvu znanja.
Javni dug je posljedica, a ne izvor problema. Veliki javni dugovi posljedica su onoga što se događalo desetljećima, a to su: preraspodjela domaćeg bruto proizvoda između rada i kapitala na štetu rada, seljenje industrijske proizvodnje u Kinu, stvaranje tražnje kreditima, napuhavanje financijskih balona, izmišljanja novih financijskih “proizvoda”... Formalno, najveći javni dug imaju Japanci: 200 posto vrijednosti BDP-a, no Japanci dug vraćaju Japancima, uz kamatnu stopu i rast blizu nule, tako da je teret duga samo mala preraspodjela BDP-a među Japancima.
Ne treba se previše zavaravati ni rastom na bazi izvoza. Na tome se zavarava čitav svijet. Svi bi izvozili, ali kuda? U suvremenoj privredi, u kojoj je rast određen tražnjom, a ne ponudom, drastično i brzo smanjivanje deficita i poticanje rasta i zapošljavanja ne mogu se ostvariti. Računanje da će privatni sektor porasti i zaposliti one koji su izgubili posao u javnom sektoru, čista je iluzija.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Bankrot neoliberalizma

Neoliberalni kapitalizam više nije »in« na svojim rodnim adresama, u Americi i u Velikoj Britaniji, ali je još glavna zapadna preporuka svim posttranzicijskim zemljama, pa i prezaduženoj i depresijskoj Hrvatskoj, kao i bankrotiranoj Grčkoj.
Čudotvoran recept za uspješni razvoj, sastavljen od pojeftinjenja troškova rada, liberalizacije tržišta rada, snižavanja poreza za najbogatije i za velike investitore, te reduciranja svih vrsta državnih i socijalnih izdataka, osim vojnih i ratnih, više nije na vlasti ni u Americi, niti u većini europskih zemalja, jer ga je unazad tri godine preuzeo novi snažni državni intervencionizam, sa sve izraženijim protekcionizmom u tim zemljama.
Nasuprot bankrotu neoliberalizma i novom usponu državnog kapitalizma u globalnim razmjerima, špekulativni je kapital krenuo prema starim sigurnim lukama, proizvodeći novu zlatnu groznicu, koja se i širom Hrvatske iskazuje u rastućem broju dućana, na kojima piše: otkup zlata.

Verzija za ispis
 
Bojimo li se neoliberalnog kapitalizma?

Komunizam je uglavnom propao, kapitalizam je svuda oko nas, a trećeg puta nema!? Stoga se mnogi priklanjaju kapitalizmu, ali ne razumiju ili ne žele razumjeti njegove zakonitosti.

Što je kapitalizam? Kapitalizam je sustav slobodnog tržišta, izgrađen na privatnom vlasništvu, u kojem vlasnici kapitala imaju prava vlasništva i na temelju tog vlasništva su profitima nagrađeni zbog toga što svoj kapital izlažu riziku gospodarskih aktivnosti. I u teoriji i u praksi u pojedinim se zemljama razlikuju stavovi o tome kakvu bi ulogu država trebala imati u kapitalističkom gospodarstvu. No jedna od glavnih komponenti kapitalizma jest ekonomski liberalizam. 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Padaju maske slobode

 

Vlade su puki operativci u sprovođenju politike koju zacrtava krupni kapital. Država se sve više lišava socijalnih elemenata, što su teškom mukom izborena tekovina radničkog pokreta.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
SOLIDARNOST NE SMIJE KASNITI

Ovih dana, kada se u Hrvatskoj zahuktava predizborna kampanja, svijetom se širi  Pokret „Okupirajmo Wall Street“. Ovaj Pokret započeo  je preuzimanjem parka u financijskoj četvrti Manhattana i pretvorio se u globalni pokret koji se širi svijetom. Inicijatori pokreta su mladi okupljenih ispred banaka i najvećih financijskih središta, a sami sebe nazivaju antikorupcijski prosvjednici.
Oni sami kažu da prosvjeduju „protiv činjenice da Amerikom ne upravljaju njeni izabrani politički lideri, nego banke i krupni kapital.“ Njihove aktivnosti zbunjuju političare i one protiv kojih su usmjerene, jer se skupina okuplja po do sada ne korištenim pravilima, jer se ne radi o službenom okupljanju nekog sindikata ili druge nevladine organizacije, jer se naprosto radi o građanskoj inicijativi koja je predvođena uglavnom mladima, masovno, studentima, koji prosvjedom poručuju da u takvom svijetu ne žele živjeti.

  • Okupirajmo Wall Street
  • Kapitalizam je star - mladi mijenjaju svijet
  • Desetljeća promjena
  • Izbori su mjesto za promjene
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Folk ekonomija

Slavni austrijski ekonomist Joseph Schumpeter tvrdio je da su ljudi sasvim racionalni u vlastitim ekonomskim postupcima, ali ne i kada razmišljaju o pitanjima ekonomije na razini društva. Naime, kada uđe u glasačku kabinu, moderan čovjek se odjednom pretvori u primitivno biće.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
GLAD – sramota svijeta

Organizacija za prehranu i poljoprivredu UN-a nedavno je objavila da je u proteklih godinu dana cijena pšenice na svjetskom tržištu porasla za 75 posto. Taj podatak krije iza sebe više ljudske tragedije nego što su ih proteklu godinu izazvale sve elementarne nepogode i ratne aktivnosti zajedno.

  • Svjetska populacija dosegla je gotovo 7 milijardi ljudi
  • Pad proizvodnje je neminovan – što ćemo jesti?
  • Novi kolonijalizam – milijarda ljudi gladuje!
  • Budućnost prijeti ratom za hranu!

 

 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ova je ekonomija luda i otrovna

Svjetski poznati i priznati čileanski ekonomist, Manfred Max-Neef, nedavno je u vodećim svjetskim medijima iznio svoje poglede na suvremenu ekonomsku znanost i ekonomska kretanja u svijetu. Prenosimo neka od njegovih mišljenja.

  • Potreban nam je potpuno novi koncept ekonomije
  • Sveučilišta su postala sudionik u održavanju svijeta kakav ne želimo
  • Ekonomski interes nikada ne može biti iznad važnosti života
  • Rast i razvoj
  • Solidarnost među ljudima – najveća nada
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikati istočne i srednje Europe - Razviti zajednički program prioriteta

Nakon promjena u čitavoj istočnoj i srednjoj Europi došlo je do sindikalnog pluralizma. U međuvremenu su gotovo svi sindikati u istočnoj i srednoj Europi prihvatili ciljeve i vrijednosti europskih sindikata, a većina tzv. starih sindikata već je odavno prošla kroz procese reforme nakon kojih se danas sa punim pravom mogu nazivati “demokratskim” sindikatima. Promatrajući probleme radnika u državama u tranziciji može se općenito reći da imaju probleme slične problemima njihovih kolega iz prošloga stoljeća. Tu spadaju: niske plaće, često loši i za zdravlje opasni uvjeti rada, nesigurni radni odnosi, itd. Međutim, metode rada sindikata nismo, koliko god je to moguće, orijentirali na sadašnje uvjete.

  • Dostojanstveni rad
  • Kompetentnost i utjecaj
  • Izboriti se za najbolje moguće uvjete!
  • Sindikati su u pravilu bolji nego što je percepcija javnosti
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: