English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Zadnja »
Hrvatska u europskom okruženju - U suprotnom smjeru

Postoji dosjetka o čovjeku koji autoputom vozi u suprotnom smjeru i sluša radio. Spiker dramatičnim glasom upozorava vozače da jedan luđak vozi u suprotnom smjeru. „Što jedan“, kaže naš čovjek, „svi voze u suprotnom smjeru“.

  • Cipar i Hrvatska na dnu
  • Ne pomažu ni poticanje potrošnje ni štednja
  • Titanik
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kradljivac – dično lice naše svakodnevice

“Slučaj Sanader” kao paradigma stanja i katarze nacije

Hrvatska je bogata ljudskim resursima: ima nas posvuda po svijetu, skoro podjednako kao u Lijepoj našoj. Uz velik (najveći) dio poštenih i radišnih naših ljudi, ima i onih kojima je slamka teža od lopate, žuljeviti dlan udaljeniji od Marsa, a moždane vijuge isijavaju žeđ za pohlepom, krađom, životom na visokoj nozi, izrasloj iz tuđega rada i imovine. Ljudska glupost je neograničena, beskonačna, bezvremenska i globalna.
Mi ćemo se u ovome tekstu pozabaviti “našijencima”, licima iz naše svakodnevice, koja pune hrvatske (a neki i inozemne) medije. U posljednjih dvadesetak godina namnožilo ih se kao gubara – nema mjesta gdje se ne razmnažaju, a “domaća uš najžešće grize.” Pritom su demonstrirali svoje veliko umijeće i raskošan talent u lansiranju i upotrebi najraznovrsnijih metoda pljačke, otimačine i laži. Njihov uspravni gard i retorika u prezentiranju sebe u javnosti ponekad zna dosezati visine govora iz Demosten ove i Ciceronove škole govorništva. A ustvari, sve je samo dim i pepeo, “opijum za narod”, ne bi li se što bolje zamaglio glavni cilj: pljačka pojedinaca, poduzeća, naroda i države.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Mladi u Hrvatskoj - Na rubu zbivanja

Sve tri dobne kategorije u Hrvatskoj  nalaze se u nezvidnom položaju. Više od četvrtine stanovništva životari u mirovini, dodatno frustrirani time što su mnogi u punoj snazi otjerani li su pobjegli u mirovinu. Radno sposobni strepe od gubitka posla, ako ga već nisu izgubili. Mladi su u najgorem položaju. Oni koji su završili školovanje nikome nisu potrebi. Uz to, oni ni sami ne znaju što će sa sobom, njihov život se svodi na razmišljanje o bijegu u inozemstvo ili traženje nekog poznatog tko će ih zaposliti. Tragično je da mladi ne igraju nikakvu ulogu ne samo u gospodarstvu, oni ne postoje ni na intelektualnom planu.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Iz rječnika stranih riječi - Odgovornost

U baltičkim državama, koje se ne odlikuju nekom velikom demokratskom tradicijom, do nas su došle dvije zanimljive vijesti. Najprije je mjerodavni ministar podnio ostavku zbog nesreće koja se dogodila u disko klubu. On niti je taj klub gradio niti je znao niti je morao znati kako taj klub funkcinira, no osjećao se moralno odgovornim za tu nesreću pa je u skladu s time povukao konzekvence. U drugoj, susjednoj zemlji premijer je najavio ostavku zato jer je njegova popularnost prema provedenim anketama počela padati. U Hrvatskoj su takve stvari jednostavno nezamislive. Ne postoje stvari zbog kojih bi se oni koji su na vlasti smatrali odgovornim niti im pada na pamet da zbog bilo čega podnesu ostavku.

  • Nitko se niti ne crveni
  • Dobitak na lutriji
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Izmjene i dopune Zakona o radu - Zakon se donosi zbog loših, nepoštenih i neodgovornih poslodavaca

Društvena odgovornost poslodavaca. Njihova društvena odgovornost važna je i stoga što je bar polovica poslodavaca u procesu pretvorbe i privatizacije do vlasništva svojih tvrtki došla s jednom desetinom njihove vrijednosti. Poslodavce treba dijeliti prema sljedećim kriterijima: na dobre i loše, poštene i nepoštene, pravedne i nepravedne, odgovorne i neodgovorne. A ZOR se donosi zbog loših, nepoštenih i neodgovornih poslodavaca.
Fleksibilizacija tržišta rada će različitim pravnim manevrima omogućiti poslodavcima da se brzo, bezbolno i učinkovito riješe starijih, boležljivih radnika. Skriveni cilj je pad cijene rada te smanjivanje plaća, što se dobiva nelojalnom konkurencijom među radnicima, a namjera je i razmrviti, razbiti i onemogućiti sindikalno organiziranje kako bi se ostvario konačni cilj – nestanak kolektivnih ugovora.
Preraspodjelu radnog vremena koja bi sa sadašnjih 48 sati trebala ići na 56, odnosno 60 sati tjedno, poslodavci će iskoristiti tako da će zaposlenima kojih se žele riješiti nuditi nove ugovore o radu, a radnici koji ih ne mogu prihvatiti doći će u situaciju zakonitog otkaza, bez ikakvih drugih prava...

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zablude i sulude mantre

Prva mantra koju predstavnici Vlade, nadležnog ministarstva rada te poslodavci uporno ponavljaju jest da je visoka nezaposlenost, te se očekuje njezin daljnji rast. Stoga prema njima, treba izmijeniti Zakon o radu i druge propise tako da valja i dodatno olakšati otkazivanje, omogućiti druge fleksibilne i nesigurne oblike rada, kao što su rad na određeno vrijeme, zapošljavanje putem agencija za privremeno zapošljavanje, povremenim poslovima, radom u nepuno radno vrijeme i sl. Ova mantra se razvija pa glasi: Radi lakšeg zapošljavanja, odnosno kreacije novih radnih mjesta treba olakšati otpuštanje odnosno destrukciju postojećih radnih mjesta.
Oksimoron (grč. oxýmōron: oxys = oštar + moros = tup) odnosno jezična figura (posebna vrsta antiteze) u kojoj se spajaju dva nespojiva, kontradiktorna pojma (antonimi). Primjeri oksimorona su: glasna tišina, luda pamet, topli led, tiha buka, mlada starost, pametna glupost, živi mrtvac, mudra budala, skromna raskoš. I hvala Bogu, bogatiji smo za još jedan iz radnog prava - fleksibilna sigurnost odnosno fleksisigurnost.

  • Nezaposlenost bi liječili otkazivanjem i nesigurnim oblicima rada!?
  • Vlada konkurentnosti, izvoza i stranih ulaganja!?
  • Duže i fleksibilnije radno vrijeme za sigurnost radnika!?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Gore glavu, narode

Javna hrvatska politika puka je halucinacija; izbori su farsa; parlament je privid; država je paravan. Naš život predstavlja samo iluziju. Mi smo eksponati u formalinu na patološkom odjeljenju Kontinenta.
Nikada nijedna država nije na neku tuđu lomaču nalagala toliko svoje suverenosti, teritorije, tradicije, povijesti, identiteta, rezultata borbe i samoprijegora čitavih naraštaja kao što to čini današnja Hrvatska. I ta lomača se tek rasplamsava i zahtijeva tko zna što i koliko. Izgleda da će gorjeti sve dotle dok na našem zgarištu ne ostanu samo ugarci. U odbljescima toga živoga ognja vide se sa svih strana samo lica naših vladajućih političara koji slave svoje najveće pobjede u povijesti, a pokušavaju ih, ne birajući sredstva, prikazati kao opće i narodne trijumfe.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Vlada i sindikati - Smicalice ili dogovor?

U Hrvatskoj su, na svu sreću, prošla vremena kad se sindikalne aktiviste ubijalo ili premlaćivalo (ubojstvo Milana Krivokuće nije nikada riješeno, a Ivan Tolić je premlaćen). No odnosi Vlade i sindikata ni dalje nisu idilični. Oni to i ne trebaju biti. No, na tom području potrebna su poštena pravila igre, a to je upravo ono što  nedostaje.
Štrajk liječnika pa ni sindikalni vođa koji ga vodi, dobrom dijelu hrvatskih građana nisu simpatični. Liječnici u Hrvatskoj nisu najveća sirotinja, na stotine je tisuća onih koji jedva da imaju za život pa se ne bune. Iz Hrvatske odlaze, na primjer, mnogi fizičari, a za to se ni ne zna. Naravno, to ne znači da liječnici nemaju pravo na industrijsku akciju i oni je provode. Sporan je u svemu tome i način na koji je Vlada reagirala na višemjesečnu blokadu bolničkog sustava. Nakon što se deset godina govorilo o tome da je predsjednik Sindikata liječnika lažni invalid, Vlada se usred liječničkog štrajka sjetila da tu stvar treba ispitati. Provedena je, pred televizijskim kamerama, spektakularna akcija hapšenja Ivice Babića i on je brže-bolje strpan u zatvor iz kojeg je na svu sreću, nakon nekoliko dana pušten. Takva nevješta poruka sindikalistima da paze što rade pokazuje da se na demokratskim odnosima u društvu itekako treba raditi. Vlast je tim hapšenjem ispala smiješna, a probleme u zdravstvu nije riješila.
HŽ Cargo je još jedan problem koji je teško riješiti. Izlaz se našao u otpuštanju 800 radnika i smanjenju plaća. Pri tome treba naglasiti da neracionalnosti u tom sustavu nisu jedini problem. Osnovni razlog zbog čega je željeznički teretni prijevoz na koljenima je taj da zbog zamiranja gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj nema tereta koji se može prevoziti. Sindikati su upozorili da tih osam stotina radnika nakon otpuštanja nigdje neće moći naći posao, jer se radi o specifičnim zanimanjima. Vlada se nije obazirala na te i druge  primjedbe već je  sklopila sporazum samo s jednim sindikatom, a ostale je izigrala. Sve po propisu. No, to nije dogovor, već smicalica.
Imamo također slučajeve da se sindikalni aktivisti otpuštaju, jer su navodno neradnici. Svi ti primjeri govore nam da na poštenom odnosu sindikata i Vlade treba daje raditi. Jer, ni jedna smicalica nije riješila nikakav problem.

Verzija za ispis
 
Bosanskohercegovački poučak - Strpljenje ima granice

Nemiri u Bosni i Hercegovini, izazvani teškim gospodarskim stanjem, privukli su pažnju javnosti i u Hrvatskoj. Situacija je ondje zaista teška. Mnogi stanovnici te zemlje napustili su je što zbog rata, što zbog toga što u njoj jednostavno nisu imali od čega živjeti. Prema zadnjem popisu stanovništva broj građana te zemlje smanjio se za više od pet stotina tisuća, tako da ih sada ima svega 3,7 milijuna. Od toga broja njih 550.000 je bez posla, odnosno 44 posto radno sposobnog stanovništva. Većina vjeruje da nećemo doživjeti takve prizore, jer situacija u Hrvatskoj nije tako kritična. No, nemojmo se zavaravati. Svi problemi s kojima se suočavaju građani Bosne i Hercegovine postoje i u Hrvatskoj, samo se kod nas pojavljuju u nešto blažem obliku.

  • Dug spisak zajedničkih problema
  • Nakon Grčke, Hrvatska najgora
Verzija za ispis Pročitajte više
 
KRIZA SOCIJALDEMOKRACIJE I BORBA SINDIKATA

U razvoju društva tijekom povijesti zabilježeni su mnogi usponi i padovi, ali je ipak glavna usmjerenost išla prema razvoju socijalne pravde i razvoju socijaldemokracije. Ovaj je model najprisutniji u zemljama Europske unije, a koncept razvoja nacionalnih država našao je svoje uzore u najrazvijenijim socijaldemokratskim državama EU. U širenju i razvoju socijaldemokracije manja je uloga država, a kroz povijest je dokazano da su poticatelji humanih razvoja i humanih odnosa na radu uvijek bili sindikati. Mnogi razvojni modeli gospodarstva, posebno u kriznim vremenima, izgovore za nastanak krize traže u „pretjerano“ visokim radničkim pravima i beneficijama te se izmišljaju razni mehanizmi kojima bi se prava umanjilo, pod izlikom da su upravo prava radnika prepreka za zapošljavanje ili za gospodarski razvoj. No, samo površni pogled u povijest ove hipoteze demantira.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: