English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Zadnja »
Iz rječnika stranih riječi - Odgovornost

U baltičkim državama, koje se ne odlikuju nekom velikom demokratskom tradicijom, do nas su došle dvije zanimljive vijesti. Najprije je mjerodavni ministar podnio ostavku zbog nesreće koja se dogodila u disko klubu. On niti je taj klub gradio niti je znao niti je morao znati kako taj klub funkcinira, no osjećao se moralno odgovornim za tu nesreću pa je u skladu s time povukao konzekvence. U drugoj, susjednoj zemlji premijer je najavio ostavku zato jer je njegova popularnost prema provedenim anketama počela padati. U Hrvatskoj su takve stvari jednostavno nezamislive. Ne postoje stvari zbog kojih bi se oni koji su na vlasti smatrali odgovornim niti im pada na pamet da zbog bilo čega podnesu ostavku.

  • Nitko se niti ne crveni
  • Dobitak na lutriji
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Izmjene i dopune Zakona o radu - Zakon se donosi zbog loših, nepoštenih i neodgovornih poslodavaca

Društvena odgovornost poslodavaca. Njihova društvena odgovornost važna je i stoga što je bar polovica poslodavaca u procesu pretvorbe i privatizacije do vlasništva svojih tvrtki došla s jednom desetinom njihove vrijednosti. Poslodavce treba dijeliti prema sljedećim kriterijima: na dobre i loše, poštene i nepoštene, pravedne i nepravedne, odgovorne i neodgovorne. A ZOR se donosi zbog loših, nepoštenih i neodgovornih poslodavaca.
Fleksibilizacija tržišta rada će različitim pravnim manevrima omogućiti poslodavcima da se brzo, bezbolno i učinkovito riješe starijih, boležljivih radnika. Skriveni cilj je pad cijene rada te smanjivanje plaća, što se dobiva nelojalnom konkurencijom među radnicima, a namjera je i razmrviti, razbiti i onemogućiti sindikalno organiziranje kako bi se ostvario konačni cilj – nestanak kolektivnih ugovora.
Preraspodjelu radnog vremena koja bi sa sadašnjih 48 sati trebala ići na 56, odnosno 60 sati tjedno, poslodavci će iskoristiti tako da će zaposlenima kojih se žele riješiti nuditi nove ugovore o radu, a radnici koji ih ne mogu prihvatiti doći će u situaciju zakonitog otkaza, bez ikakvih drugih prava...

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zablude i sulude mantre

Prva mantra koju predstavnici Vlade, nadležnog ministarstva rada te poslodavci uporno ponavljaju jest da je visoka nezaposlenost, te se očekuje njezin daljnji rast. Stoga prema njima, treba izmijeniti Zakon o radu i druge propise tako da valja i dodatno olakšati otkazivanje, omogućiti druge fleksibilne i nesigurne oblike rada, kao što su rad na određeno vrijeme, zapošljavanje putem agencija za privremeno zapošljavanje, povremenim poslovima, radom u nepuno radno vrijeme i sl. Ova mantra se razvija pa glasi: Radi lakšeg zapošljavanja, odnosno kreacije novih radnih mjesta treba olakšati otpuštanje odnosno destrukciju postojećih radnih mjesta.
Oksimoron (grč. oxýmōron: oxys = oštar + moros = tup) odnosno jezična figura (posebna vrsta antiteze) u kojoj se spajaju dva nespojiva, kontradiktorna pojma (antonimi). Primjeri oksimorona su: glasna tišina, luda pamet, topli led, tiha buka, mlada starost, pametna glupost, živi mrtvac, mudra budala, skromna raskoš. I hvala Bogu, bogatiji smo za još jedan iz radnog prava - fleksibilna sigurnost odnosno fleksisigurnost.

  • Nezaposlenost bi liječili otkazivanjem i nesigurnim oblicima rada!?
  • Vlada konkurentnosti, izvoza i stranih ulaganja!?
  • Duže i fleksibilnije radno vrijeme za sigurnost radnika!?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Gore glavu, narode

Javna hrvatska politika puka je halucinacija; izbori su farsa; parlament je privid; država je paravan. Naš život predstavlja samo iluziju. Mi smo eksponati u formalinu na patološkom odjeljenju Kontinenta.
Nikada nijedna država nije na neku tuđu lomaču nalagala toliko svoje suverenosti, teritorije, tradicije, povijesti, identiteta, rezultata borbe i samoprijegora čitavih naraštaja kao što to čini današnja Hrvatska. I ta lomača se tek rasplamsava i zahtijeva tko zna što i koliko. Izgleda da će gorjeti sve dotle dok na našem zgarištu ne ostanu samo ugarci. U odbljescima toga živoga ognja vide se sa svih strana samo lica naših vladajućih političara koji slave svoje najveće pobjede u povijesti, a pokušavaju ih, ne birajući sredstva, prikazati kao opće i narodne trijumfe.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Vlada i sindikati - Smicalice ili dogovor?

U Hrvatskoj su, na svu sreću, prošla vremena kad se sindikalne aktiviste ubijalo ili premlaćivalo (ubojstvo Milana Krivokuće nije nikada riješeno, a Ivan Tolić je premlaćen). No odnosi Vlade i sindikata ni dalje nisu idilični. Oni to i ne trebaju biti. No, na tom području potrebna su poštena pravila igre, a to je upravo ono što  nedostaje.
Štrajk liječnika pa ni sindikalni vođa koji ga vodi, dobrom dijelu hrvatskih građana nisu simpatični. Liječnici u Hrvatskoj nisu najveća sirotinja, na stotine je tisuća onih koji jedva da imaju za život pa se ne bune. Iz Hrvatske odlaze, na primjer, mnogi fizičari, a za to se ni ne zna. Naravno, to ne znači da liječnici nemaju pravo na industrijsku akciju i oni je provode. Sporan je u svemu tome i način na koji je Vlada reagirala na višemjesečnu blokadu bolničkog sustava. Nakon što se deset godina govorilo o tome da je predsjednik Sindikata liječnika lažni invalid, Vlada se usred liječničkog štrajka sjetila da tu stvar treba ispitati. Provedena je, pred televizijskim kamerama, spektakularna akcija hapšenja Ivice Babića i on je brže-bolje strpan u zatvor iz kojeg je na svu sreću, nakon nekoliko dana pušten. Takva nevješta poruka sindikalistima da paze što rade pokazuje da se na demokratskim odnosima u društvu itekako treba raditi. Vlast je tim hapšenjem ispala smiješna, a probleme u zdravstvu nije riješila.
HŽ Cargo je još jedan problem koji je teško riješiti. Izlaz se našao u otpuštanju 800 radnika i smanjenju plaća. Pri tome treba naglasiti da neracionalnosti u tom sustavu nisu jedini problem. Osnovni razlog zbog čega je željeznički teretni prijevoz na koljenima je taj da zbog zamiranja gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj nema tereta koji se može prevoziti. Sindikati su upozorili da tih osam stotina radnika nakon otpuštanja nigdje neće moći naći posao, jer se radi o specifičnim zanimanjima. Vlada se nije obazirala na te i druge  primjedbe već je  sklopila sporazum samo s jednim sindikatom, a ostale je izigrala. Sve po propisu. No, to nije dogovor, već smicalica.
Imamo također slučajeve da se sindikalni aktivisti otpuštaju, jer su navodno neradnici. Svi ti primjeri govore nam da na poštenom odnosu sindikata i Vlade treba daje raditi. Jer, ni jedna smicalica nije riješila nikakav problem.

Verzija za ispis
 
Bosanskohercegovački poučak - Strpljenje ima granice

Nemiri u Bosni i Hercegovini, izazvani teškim gospodarskim stanjem, privukli su pažnju javnosti i u Hrvatskoj. Situacija je ondje zaista teška. Mnogi stanovnici te zemlje napustili su je što zbog rata, što zbog toga što u njoj jednostavno nisu imali od čega živjeti. Prema zadnjem popisu stanovništva broj građana te zemlje smanjio se za više od pet stotina tisuća, tako da ih sada ima svega 3,7 milijuna. Od toga broja njih 550.000 je bez posla, odnosno 44 posto radno sposobnog stanovništva. Većina vjeruje da nećemo doživjeti takve prizore, jer situacija u Hrvatskoj nije tako kritična. No, nemojmo se zavaravati. Svi problemi s kojima se suočavaju građani Bosne i Hercegovine postoje i u Hrvatskoj, samo se kod nas pojavljuju u nešto blažem obliku.

  • Dug spisak zajedničkih problema
  • Nakon Grčke, Hrvatska najgora
Verzija za ispis Pročitajte više
 
KRIZA SOCIJALDEMOKRACIJE I BORBA SINDIKATA

U razvoju društva tijekom povijesti zabilježeni su mnogi usponi i padovi, ali je ipak glavna usmjerenost išla prema razvoju socijalne pravde i razvoju socijaldemokracije. Ovaj je model najprisutniji u zemljama Europske unije, a koncept razvoja nacionalnih država našao je svoje uzore u najrazvijenijim socijaldemokratskim državama EU. U širenju i razvoju socijaldemokracije manja je uloga država, a kroz povijest je dokazano da su poticatelji humanih razvoja i humanih odnosa na radu uvijek bili sindikati. Mnogi razvojni modeli gospodarstva, posebno u kriznim vremenima, izgovore za nastanak krize traže u „pretjerano“ visokim radničkim pravima i beneficijama te se izmišljaju razni mehanizmi kojima bi se prava umanjilo, pod izlikom da su upravo prava radnika prepreka za zapošljavanje ili za gospodarski razvoj. No, samo površni pogled u povijest ove hipoteze demantira.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kako postići konkurentnost - Zemlja znanja ili niskih nadnica?

Prilično nezapaženo prošla je vijest da već treću godinu zaredom na našim visokoškolskim i istraživačkim ustanovama nema prostora za nove znanstvene novake. To znači da za one koji se nakon završenog fakulteta odluče na doktorski studij, nakon doktoriranja nema mjesta. To također znači da će naše znanstvene i istraživačke institucije ostati bez mladih ljudi s idejama, odnosno morat će se zadovoljiti s već postojećim kadrovima.
A kakvi su oni i kakvo je uopće stanje naše znanosti govori podatak da od davnog antibiotika Sumameda, u Hrvatskoj nije smišljeno ništa novo što bismo mogli prodati svijetu. A taj Sumamed je nekada „Plivi“ samo od naknade za patent donosio godišnji prihod od 100 milijuna dolara. Okrećemo li se od "zemlje znanja" prema zemlji niskih nadnica?

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Između nade i stvarnosti - Hoće li 2014. biti godina preokreta?

Posljednjih pet godina Hrvatskom svakako hara kriza. U odnosu na 2008. bruto društveni proizvod smanjen je oko 12 posto. Poništeni su svi rezultati postignuti u dotadašnjim konjunkturnim godinama i Hrvatska se sada nalazi na poziciji na kojoj se nalazila prije deset godina. Možemo, dakle, govoriti o deset godina koje su pojeli skakavci. Osim u 2011. kada je ostvarena nulta stopa rasta, u svim ostalim kriznim godinama došlo je do pada bruto društvenog proizvoda, od 6,7 posto u 2009. do 2 posto u 2012. godini. Ocjenjuje se da se taj pad nastavio i u prošloj godini. Što nas čeka u 2014.?

  • Prognoze
  • Preokret u Hrvatskoj neće biti lagan
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Na kraju sumorne godine - Sivo prema crnome

U godini kojoj brojimo zadnje dane jedini svijetli trenutak bio je 1. srpnja, dan kada je Hrvatska konačno ušla u Europsku uniju. Tada se javio dašak optimizma da se stvari kreću s mrtve točke. Taj optimizam nije dugo trajao. Kola su se nastavila kretati nizbrdo pa Hrvatska stvarnost podsjeća na roman „Pedeset nijansi sive“ s time da to sivilo vremenom postaje sve crnje. Broj nezaposlenih, koji je iz dana u dan ponovno sve veći, govori sve. Posao traži 355 tisuća ljudi. Ako se taj trend nastavi, uskoro ćemo dostići rekordnu brojku od 380.195 nezaposlenih koja je zabilježena 2001. godine. Podsjetimo, u predkriznoj 2008. godini broj nezaposlenih smanjen je na 236.741. Nezaposleni su krajnji produkt kontinuiranog petogodišnjeg pada bruto-društvenog proizvoda, smanjivanja industrijske proizvodnje i smanjivanja izvoza.

  • Atmosfera zbunjenosti i nesnalaženja
  • Definicija braka će riješiti krizu?
  • Luta se na sve strane
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: