English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Zadnja »
Kako postići konkurentnost - Zemlja znanja ili niskih nadnica?

Prilično nezapaženo prošla je vijest da već treću godinu zaredom na našim visokoškolskim i istraživačkim ustanovama nema prostora za nove znanstvene novake. To znači da za one koji se nakon završenog fakulteta odluče na doktorski studij, nakon doktoriranja nema mjesta. To također znači da će naše znanstvene i istraživačke institucije ostati bez mladih ljudi s idejama, odnosno morat će se zadovoljiti s već postojećim kadrovima.
A kakvi su oni i kakvo je uopće stanje naše znanosti govori podatak da od davnog antibiotika Sumameda, u Hrvatskoj nije smišljeno ništa novo što bismo mogli prodati svijetu. A taj Sumamed je nekada „Plivi“ samo od naknade za patent donosio godišnji prihod od 100 milijuna dolara. Okrećemo li se od "zemlje znanja" prema zemlji niskih nadnica?

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Između nade i stvarnosti - Hoće li 2014. biti godina preokreta?

Posljednjih pet godina Hrvatskom svakako hara kriza. U odnosu na 2008. bruto društveni proizvod smanjen je oko 12 posto. Poništeni su svi rezultati postignuti u dotadašnjim konjunkturnim godinama i Hrvatska se sada nalazi na poziciji na kojoj se nalazila prije deset godina. Možemo, dakle, govoriti o deset godina koje su pojeli skakavci. Osim u 2011. kada je ostvarena nulta stopa rasta, u svim ostalim kriznim godinama došlo je do pada bruto društvenog proizvoda, od 6,7 posto u 2009. do 2 posto u 2012. godini. Ocjenjuje se da se taj pad nastavio i u prošloj godini. Što nas čeka u 2014.?

  • Prognoze
  • Preokret u Hrvatskoj neće biti lagan
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Na kraju sumorne godine - Sivo prema crnome

U godini kojoj brojimo zadnje dane jedini svijetli trenutak bio je 1. srpnja, dan kada je Hrvatska konačno ušla u Europsku uniju. Tada se javio dašak optimizma da se stvari kreću s mrtve točke. Taj optimizam nije dugo trajao. Kola su se nastavila kretati nizbrdo pa Hrvatska stvarnost podsjeća na roman „Pedeset nijansi sive“ s time da to sivilo vremenom postaje sve crnje. Broj nezaposlenih, koji je iz dana u dan ponovno sve veći, govori sve. Posao traži 355 tisuća ljudi. Ako se taj trend nastavi, uskoro ćemo dostići rekordnu brojku od 380.195 nezaposlenih koja je zabilježena 2001. godine. Podsjetimo, u predkriznoj 2008. godini broj nezaposlenih smanjen je na 236.741. Nezaposleni su krajnji produkt kontinuiranog petogodišnjeg pada bruto-društvenog proizvoda, smanjivanja industrijske proizvodnje i smanjivanja izvoza.

  • Atmosfera zbunjenosti i nesnalaženja
  • Definicija braka će riješiti krizu?
  • Luta se na sve strane
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Strukturne reforme i referendum - Bavimo se krivim pitanjima

Svjedoci smo da su se kod nas u zadnje vrijeme povele izuzetno žestoke rasprave o pitanjima koje su u današnjoj teškoj gospodarskoj situaciji potpuno beznačajne. Silna energija troši se na to da li će se veza dvojice muškaraca ili žena nazvati brakom ili nekako drugačije. Što god da se unese u Ustav, neće otvoriti ni jedno radno mjesto, niti će se povećati plaće ili mirovine.
Iako se radi o delikatnom pitanju koje i ne utječe na svakodnevnicu većine građana, svakako pozdravljamo referendum kao oblik demokracije putem kojeg svi građani direktno odlučuju. On se mora uspostaviti i razvijati, a njegova vrijednost je daleko veća od svih troškova koji se ističu od strane izabrane vlasti. Troškovi su ustvari beznačajni, a izabrani predstavnici građana se ustvari boje razvoja ovakvog način odlučivanja, da građani (narod ili raja) sami odlučuju. Nadamo se da će se ovakav način direktne demokracije nastavljati razvijati, ali i da će ubuduće biti postavljena pitanja koja su značajnijeg utjecaja na kvalitetu života većine građana (na primjer iz područja zaštite prirodnih dobara, privatizacije ili nacionalizacije voda, šuma, energetike, INE ili drugi najvrjednijih djelatnosti, subvencijama ili poticajima iz proračuna, dobne granice mirovine, minimalne plaće, pitanja zaposlenosti, radnog vremena i sl.).
Zato izađite na referendum, ne samo da prema svojoj savjesti odlučujete o ovom pitanju, već i da ovakav način odlučivanja svih građana uspostavimo i za, usuđujemo se reći, neka druga još važnija pitanja.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Od 2030. dobna granica za mirovinu raste prema 67 godina

Nova mirovinska reforma koju predlaže Vlada RH uskoro ide u redovitu saborsku proceduru. Bit će dva čitanja, a primjena zakona važit će od 1. siječnja iduće godine. Osnovna izmjena bit će podizanje dobne granice sa sadašnjih 65 na 67 godina starosti da bi se ostvarila puna starosna mirovina. Tako će rođeni nakon 1971. raditi do 67 godina pod uvjetom da imaju najmanje 15 godina radnog staža. I dalje ostaje usklađivanje mirovina dvaput godišnje.

  • Prijelazno razdoblje
  • Ostaje usklađivanje mirovina
  • Mogućnost prijevremene mirovine
  • Isplata mirovina putem računa
  • Kada u mirovinu po novim pravilima?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nacrt Zakona o povremenim i privremenim poslovima - Radnici ili robovi!?

Nacrt Zakona o povremenim i privremenim poslovima, osmišljen je radi agencijskog fleksibiliziranja rada. Posrijedi je akt kojim se iz Zakona o radu izdvajaju odnosi vezani uz manje, jeftinije i kraće poslove. Radnici na takvim zaposlenjima izgubili bi mnoga prava koja ostali još uspijevaju zadržati. Problem je i širi od toga. Sudeći po međunarodnom iskustvu, takvo zakonodavstvo u praksi biva zloupotrijebljeno od mnogih poslodavaca, pa se među privremene i povremene poslove skrivaju razni poslovi koji ni po čemu ne bi trebali spadati u predviđeni krug.

  • Slovenci odbili takav zakon
  • Poslodavci objeručke „za“
  • Tvrtka postaje surogat za obitelj
Verzija za ispis Pročitajte više
 
EKONOMSKI FATALIZAM U PRIVATIZACIJI RAZLOG JE PREKOMJERNOG DEFICITA I MJERA KOJE SLIJEDE

Posljednji događaji vezani na rad institucija koje istražuju okolnosti „nestanka“ novca u Hrvatskoj gospodarskoj komori u mnogočemu se mogu povezati sa stanjem u kojemu se danas nalazi gospodarstvo Hrvatske. Situacija možda i ne bi bila toliko usporediva da se ne radi o krovnoj udruzi odgovornoj za jačanje i razvoj gospodarstva u Hrvatskoj. Međutim i površne analize današnje situacije u gospodarstvu Hrvatske mogu potvrditi da su iz resursa koji su na početku devedesetih, u vrijeme početka ekonomske tranzicije pripadali gospodarstvu, netragom nestale brojne milijarde, da su iz sektora tržišta rada u socijalni sektor „nezaposlenih“ preselile stotine tisuća radnika, da je broj novih umirovljenika unatoč prirodnom odljevu ove populacije danas udvostručen, a broj aktivno zaposlenih gotovo prepolovljen, da su sindikati u međuvremenu izgubili 2/3 svojih članova. Sve to, danas, smatra se zatečenim i„normalnim“ stanjem gospodarstva. Nitko ne postavlja pitanje zbog čega je do toga došlo i ne povezuje bogatstvo aktualnih milijardera sa današnjim siromaštvom većine stanovništva.
Drugim riječima, stanje gospodarstva za sve dosadašnje političke elite bilo je stanje izvan njihove zone političke odgovornosti, odnosno, tako su ga radnicima prikazivale. A svaka politička elita je gotovo uvijek odlazila ostavljajući iza sebe nove dugove i nove krhotine u gospodarstvu. Međutim, iz naprijed navedenog primjera je vidljivo da su nerijetko političke elite  prvo sebi osiguravale moć i  bogatstvo, te s tim povezani društveni ugled, pa makar i pod cijenu propasti svega ostalog. Gledajući unatrag, radnici u Hrvatskoj se moraju zapitati živimo li  svi u istoj državi, ili ih se političke elite sjete samo u vrijeme izbora.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Za koga se to stvara gospodarski sustav?

Postojeća nezaposlenost, zbog niske stope rasta i zastoja u investicijama, brže se povećava nego što se stvara nova zaposlenost. Nezaposlenost i socijalni slom društva velikih društvenih razmjera, posebno mlade generacije, ugrožava ne samo njihovu egzistenciju, već stvara izgubljenu generaciju i nenadoknadivi populacijski gubitak.

  • Nejednakosti razaraju i antagoniziraju društvo i državu
  • Radnici postaju običan “dodatak” kapitalu
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Tajna porasta štednje

Nedavno je objavljen podatak da je samo u srpnju i kolovozu ove godine štednja hrvatskih građana porasla za 3,9 milijarde kuna. U proteklih godinu dana štednja je veća za 4,7 posto i dosegla je iznos od 196,7 milijardi kuna. Na temelju tih podataka moglo bi se zaključiti da u Hrvatskoj teku med i mlijeko. Zar smo mi, kao što je svojedobno rečeno, čudo kojem se divi cijeli svijet? Ljudi ne samo da žive, već poput hrčaka stavljaju sve više i više na stranu, da se nađe za crne dane. I to u vrijeme kada se svi gospodarksi pokazatelji nalaze na silaznoj putanji. Pada industrijska proizvodnja, smanjuje se izvoz a u rujnu je dnevno bez posla ostajalo  700  (slovima: sedam stotina) radnika. Kako je to moguće? Zar smo mi, kao što je svojedobno rečeno, čudo kojem se divi cijeli svijet.

  • Sumorna stvarnost
  • Raslojavanje nije samo socijalni već i ekonomski problem
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ovce na tuđoj livadi

Hrvati se već više od dvadesetak godina izjašnjavaju i zalažu za liberalni kapitalizam. Sada, kada su se, uza sve žrtve, za njega izborili i kada se on stabilizirao i pretvorio u javu, Hrvati imaju razne primjedbe i sve češće gunđaju na taj kapitalizam. Očekivanje “male Švicarske”, koja je tu, pokraj nas, samo je treba ubrati, ustupa mjesto razočaranju.
Prijeti nam dan kada ćemo postati ovce koje satelitski čuvaju na tuđoj livadi. Ni stopa te livade više neće biti naša. Bit će to kraj priče da smo svoji na svome.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: