English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Zadnja »
Divlji hrvatski kapitalizam - Od radnika do troška rada

Jedna od posljedica razvoja divljeg kapitalizma u Hrvatskoj je pojačana eksploatacija radnika, a tu eksploataciju nerijetko prati i ponižavanje. Paralelno s parolom da su se radnici do sada dovoljno odmarali i da je vrijeme da počnu raditi, javljale su se kojekakve jezične ekshibicije. Riječ radnik djelovala je suviše subverzivno pa je uveden novi naziv djelatnik, no na kraju su svi oni koji rade imenovani troškom rada. A trošak rada nije nešto živo, nešto što ima obitelj i djecu o kojoj se taj trošak rada mora brinuti i koji, na kraju krajeva, i sam mora jesti, već stavka u poslovanju koja upravo mami da bude svedena na najmanju moguću mjeru – ako se već ne može sasvim ukinuti.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Tko se ne razvija, propada – Hrvatska je dokaz za to

Gospodarsko propadanje Hrvatske ima svoju misterioznu dimenziju jer zaista nije jasno zbog čega je država s morem, plodnim zemljištem i kakvom-takvom industrijom uvjerljivo najgora zemlja Europske unije. Davno su nas prešle i one zemlje na koje smo nekada gledali s podsmjehom kao što su Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska i tamo neka Estonija, Litva ili Latvija. Kao razlog naših teškoća spominje se to da se nalazimo u kandžama globalnog kapitala koji ne želi razvoj Hrvatske, već teži jedino isisavanju novca, neki su skloni kojekakvim teorijama zavjere, a neki i dalje misle da su za sve krivi Srbi, Jugoslaveni i komunisti. Bit će da smo ipak mi sami krivi za sudbinu koja nas je snašla i koja će nas pratiti još prilično dugo.

  • Ni na nebu ni na zemlji
  • Porazni podaci
  • Zapostavljeno znanje i inovacije
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kad čujem riječ REFORMA

Kad čujem riječ “reforma”, zatresem se kao zasječeno drvo. Naime, već godinama pljušte razno-razne “reforme” kao monsunske kiše: strukturne reforme, reforma političkog sustava, reforma gospodarstva, reforma zdravstvene zaštite, reforma mirovinskog i invalidskog osiguranja, reforma državne uprave, reforma lokalne samouprave, reforma poreznog sustava, reforma školstva... I kada nam se učini da smo neke reforme apsolvirali, na vlast dođe nova vladajuća garnitura, s punim koferima novih reformi, jer je stare “već pregazilo vrijeme”. I tako opet sve ispočetka. Kao da je riječ o Sizifovu poslu.
                                              Za “reformu reformi”!
I kako koja reforma odmakne, makar za pedalj, ostavi za sobom muljavi trag: sve staro poruši, a novo, da ne kažem bolje, ne uspostavi. Kako normalno živjeti pritisnuti “ideologijom razvaline”, kao što je nedavno to nazvao kardinal Josip Bozanić? Nadali smo se da ćemo ulaskom u Europsku uniju odbaciti aveti prošlosti i polako, ali sigurno, korak po korak, uspostavljati red i običaje, svojstvene jednoj pristojnoj i civiliziranoj zemlji. Naravno, nije to lako, ni jednostavno. Treba za to vrijeme. Da, treba. Ali treba i zdrava, plodonosna misao koja će nas voditi cilju kojemu težimo. Ima li te i takve misli danas u Hrvatskoj? Čini se da je još daleko, u konturama, bosa i sramežljiva. Zemljom i državom vitlaju stranačke zastave i misli, najavljujući nove reforme. Hoće li nekomu pasti napamet najbolja od svih reformi – “reforma reformi”! Ima u Europskoj uniji barem desetak zemlja koje nam mogu biti za uzor, ponajprije skandinavske zemlje. Dajmo, reformirajmo se prema njima, pa će biti dovoljno i demokracije i socijalne pravde i nezaposlenosti, a i sindikati će nam biti slobodni u obrani radničkih prava i interesa. Ne tražimo uzore izvan Europe! Nema boljih!
Valjalo bi se češće prisjetiti riječi Noaha Chomskog: “Izbori na Balkanu su besmisleni. Tamošnji lideri i tako ni o čemu ne odlučuju. Samo izvršavaju.”

Verzija za ispis
 
Siva zona - Sirotinjo, i Bogu si teška

U javnosti se vrlo malo i povremeno govori o položaju trideset posto građana Hrvatske. Mnogo više pažnje se poklanja kriminalcima, prevarantima i različitim mutikašama, ratnim zločincima, zatim položaju onih koji i inače dobro žive kao što su, na primjer, liječnici i oni koji primaju povlaštene mirovine te dignitetu ovoga ili onoga. Od siromašnih, a o njima je riječ, okrećemo glavu. Oni nemaju vremena za razmišljanje o ponosu, već se pitaju kako će preživjeti dan.

  • Hrvatska prednjači po porastu broja siromašnih
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Država slučaj - Možemo li iz društva jadnih?

U zadnjem tromjesečju prošle godine prvi put nakon šest godina bruto-društveni proizvod porastao je, i to za 0,3 posto. Dosad je za vrijeme krize najbolji rezultat bio onaj ostvaren u godini vladavine Jadranke Kosor kad je postignut nulti rast, odnosno BDP nije ni pao niti narastao. Dežurni optimisti, poput potpredsjednika Vlade za gospodarstvo, Branka Grčića, označili su podatak o porastu od 0,3 posto prekretnicom. Oni realniji smatraju kako se Hrvatska nije odmakla iz krize, štoviše, da tone i dalje. Jer, nekako istovremeno s pozitivnom viješću, došao je podatak da se Hrvatska zadužila za dodatnih milijardu i pol eura. Budući da O,3 posto porasta bruto-društveno proizvoda iznosi oko 150 milijuna eura, dakle deset puta manje od ovog zaduženja, tu nema nikakvog stvarnog rasta, već samo produbljavanje krize.

  • Kontinuirani pad
  • Kako dalje?
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Društvena kretanja - Korak naprijed, dva koraka nazad

Zbivanja u Hrvatskoj ponekad podsjećaju na Shakespeareovu rečenicu: „Život je priča puna buke i bijesa koju priča idiot i koja nema nikakvog smisla“. Ponekad nam se čini da su nam vrata prema svijetloj budućnosti otvorena da bi se u sljedećem trenutku vratili pedeset ili stotinu godina unatrag. Proces definiranja hrvatskog identiteta još traje i promjene u posljednjih dvadeset i pet godina otvorile su nova pitanja. U svemu time ima dosta lutanja, no, nadamo se da će sve doći na svoje mjesto kada tome dođe trenutak.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Štednja, potrošnja ili nešto treće - Što je s preraspodjelom narodnog bogatstva?

Europsko gospodarstvo već sedmu godinu muku muči s krizom. Bilježe se manji pomaci, a u nekim državama Europske unije poput Španjolske, Portugala, Italije i Grčke kriza ne posustaje. Hrvatska u svemu tome ima počasno mjesto. Jedina je država u kojoj su gospodarski pokazatelji u 6-godišnjem razdoblju iz godine u godinu sve gori. Ove godine Europska komisija predviđa za Hrvatsku gospodarski rast od 0,2%, najmanji u Europskoj uniji. Tih 0,2% spada u kategoriju statističkih pogrešaka, a ako se i ostvari, u Hrvatskoj se ama baš ništa neće promijeniti. Podsjetimo, od 2008. do sada gospodarstvo je u Hrvatskoj smanjeno za 13,5%.

  • Zaboravljena iskustva iz prošlosti
  • Strah od bogatih
  • Smanjiti socijalne razlike
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Na vrhu piramide - Sposobni ili pohlepni

Jedan od razloga sve većih socijalnih razlika i u Hrvatskoj i u svijetu je sve veći raspon između najnižih plaća koje primaju oni koji su na dnu društvene ljestvice, te gospodarske i političke vrhuške. U Hrvatskoj nisu rijetke plaće koje su sto puta veće od one koju prima radnik u drvnoj ili kožarskoj industriji, ili blagajnica u nekom trgovačkom lancu, a da se ne govori o onima koji primaju kojekakve dodatne bonuse, kupuju dionice po povlaštenim cijenama, plaća im se životno osiguranje i tako redom. Ta visoka primanja primatelji određuju sami sebi. U svijetu je ta razlika još veća. Ona dosiže nezamislive razmjere. Opravdanje za to što se tako visoke plaće dijele šakom i kapom je da treba nagraditi sposobne jer oni neće raditi za malu plaću. Je li to zaista tako?

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zdrav duh u zdravome tijelu - Sloboda izbora

Sreo sam znanca koji je na uobičajeno pitanje – kako si? – odgovorio uobičajeno – tako, tako. Supruga mu radi za minimalac, a on u trgovačkom centru nema neku naročitu plaću. Prestao sam pušiti, rekao je, jedna kći ide u dramsku sekciju, druga na trening gimnastike. Za te aktivnosti svakoj moram dati dvije stotine kuna mjesečno. Kako da im kažem da nemam za to novaca?
Za nekog tko ima mjesečnu bruto plaću 325 tisuća kuna, a to je prema riječima ministra Lalovca trenutno najveća plaća u Hrvatskoj, tih par stotina kuna nije nikakav problem. Velikoj većini građana Hrvatske to predstavlja veliki izdatak. Za odgoj današnje mladeži bilo bi od neprocjenjive vrijednosti kada bi im se, pored redovnih školskih aktivnosti, omogućilo besplatno bavljenje sportom ili umjetnošću, pod vodstvom stručno osposobljenih ljudi. Za to, nažalost, nema novca. Ima za nabavu skupocjenih automobila za državne dužnosnike, za plaćanje parkirališta za te automobile u iznosu od nekoliko stotina tisuća kuna, za strane konzultante koji izrađuju bezvrijedne materijale…
U redu, nema novca. Ako je već tako, možda bi trebalo razmisliti o tome da se novac s kojim se raspolaže, drugačije raspodijeli. Prema nekim računicama, Crkva u Hrvatskoj godišnje dobiva od države oko milijardu kuna.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
U novu godinu sa starim problemima - Od nesposobnosti do korupcije

U godini koja je na izmaku u Hrvatskoj se nije ništa promijenilo. Pad gospodarskih aktivnosti sa svim posljedicama koje su uz to vezane se nastavlja. Hrvatska je prema tom osnovnom pokazatelju najgora zemlja Europske unije. Najgora je i u okružju postsocijalističkih zemalja. Sve one su zabilježile kakav-takav rast, jedino Hrvatska ustrajno, i kako sada stvari stoje, nezaustavljivo tone. Zanimljiv je također podatak da Hrvatska nakon godinu i pol članstva u Europskoj uniji u tu uniju ulaže više sredstava nego što ih dobiva. To je u stvari fenomen jer su manje razvijene zemlje nakon primanja u Europsku uniju ostvarile impozantan rast, zahvaljujući upravo fondovima Europske unije. Sve osim Hrvatske. Takav rezultat, ako se malo bolje osvrnemo oko nas, i ne začuđuje. U Hrvatskoj i dalje dominira nesposobnost na svim razinama, i dalje smo opsjednuti različitim mitovima i svetinjama na koje se bespotrebno troši energija, a korupcija i dalje prožima sve pore društva i ne može joj se stati na kraj.

  • Negativna selekcija
  • Mitovi
  • Korupcija
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: