English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Seminar: Socijalnim dijalogom do sigurnih radnih mjesta i boljih uvjeta rada
U okviru Projekta „Dijalog i znanje napredak grade“ koji je u potpunosti financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda, u razdoblju od 22. do 24. veljače 2019. g. u Mariji Bistrici održan je seminar za povjerenike radnika zaštite na radu, sindikalne povjerenike i članove radničkog vijeća pod nazivom „Socijalnim dijalogom do sigurnih radnih mjesta i boljih uvjeta rada.“
Na seminaru je sudjelovalo više od 50 sudionika iz gotovo svih podružnica koje djeluju u Sindikatu grafičara. U prvom danu seminara obrađena je tema o institucionalnim i zakonodavnim okvirima zaštite na radu (dipl. ing. stroj. Nenad Puljić); drugi dan je obrađena tema o ulozi predstavnika radnika u području zaštite na radu (Vito Begović – bivši ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu), te o osnovama pravilnih načina rada i rukovanja teretima u grafičkoj industriji (doc. dr. sc. Josipa Nakić), dok su treći dan sudionici educirani o prevenciji stresa na radnom mjestu i stvaranju zdravog radnog okruženja (psihologinja Biljana Delić).

Institucionalni i zakonodavni okviri zaštite na radu

Prvo predavanje je održao dipl. ing. stroj. Nenad Puljić, koji radi kao inspektor u području zaštite na radu. U prvom dijelu predavanja prikazao je zakonodavni okvir zaštite na radu, odnosno institute Zakona o zaštiti na radu i pripadajuće Pravilnike. U drugom dijelu predavanja je stavio naglasak na rad inspektorata.

Statistički podaci

U 2017. g. 22 osobe su smrtno stradale na radu, što je 4 osobe više nego godinu prije. U 2017. g. je čak 1.738 osoba teško ozlijeđeno na radu, a čak 44% svih obrađenih ozljeda na radu uzrokovane su improvizacijama u tehnologiji i organizaciji rada. Najviše teško ozlijeđenih i smrtno stradalih osoba u 2017. g. bilo je u prerađivačkom sektoru (32%), potom u graditeljstvu (17%). 

Sudionici zaštite na radu

Poslodavac je onaj koji je obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu te je odgovoran za provođenje mjera zaštite na radu. Poslodavac koji zapošljava do 49 radnika može obavljanje poslova zaštite na radu ugovorom prenijeti na stručnjaka zaštite na radu, a ako zapošljava više od 50 radnika, obvezan je te poslove ugovoriti sa stručnjakom zaštite na radu. Poslodavac može provođenje zaštite na radu prenijeti na svojeg ovlaštenika koji je zaposlen kod poslodavca. Povjerenik radnika za zaštitu na radu je radnik koji je izabran da zastupa interese radnika na području zaštite na radu. U slučaju postojanja rizika ili neprovođenja mjera zaštite na radu, radnik se može obratiti svakom od ovih subjekata. No, i radnik je također sudionik zaštite na radu te je prije svega dužan poštivati mjere zaštite na radu (nositi zaštitnu odjeću i obuću, slijediti upute zaštite na radu, prijaviti svaki nedostatak na radnoj opremi, sudjelovati u osposobljavanju…). Radnik ima pravo odbiti raditi ako nisu provedene propisane mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, te za to vrijeme ima pravo na naknadu plaće.

Rad inspektora rada

Poslodavac je dužan odmah obavijestiti inspektora rada o smrtnoj ili teškoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru gdje poslodavac obavlja rad. Poslodavac je dužan omogućiti inspektoru rada obavljanje nadzora i osigurati mu uvjete za neometan rad. Svaki radnik ima pravo prijaviti uočene nepravilnosti i nezakonitosti inspektoratu rada, koji je dužan reagirati na prijavu. Potrebno je skrenuti pozornost da prvenstvo u provođenju nadzora imaju one prijave koje su potpisane, posebno one koje je podnio veći broj radnika. Posljednje po kojima se postupa su anonimne prijave. Stoga je savjet radnicima da o uočenim nedostacima zaštite na radu upoznaju sindikat te, ako je osnovana, prijavu podnesu posredstvom sindikata.

Učinkovita zaštita na radu je učinkovito gospodarstvo

Drugo predavanje je održao Vitomir Begović, bivši ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu. Uvodno je prikazao osnovne pokazatelje o ozljedama na radu. U 2017. g. prijavljeno je 17.768 ozljeda na radu. Najviše ozljeda na radu je iz sektora opskrbe vode, prerađivačke industrije, zatim građevinarstva itd. U Osječko-baranjskoj županiji je prijavljeno najviše ozljeda na radu, a najmanje u Dubrovačko-neretvanskoj. Aktivnih osiguranika u 2017. g. je bilo 1,522.335. Čak 2.627 osiguranika dnevno izostaje na poslu zbog ozljeda na radu i profesionalne bolesti. 

Osnove zaštite na radu

Najbolji način kako spriječiti ozljede na radu je slijediti načelo prevencije, a to su planirane, poduzete mjere u svakom radnom postupku s ciljem sprječavanja ili smanjenja rizika na radu. Opća načela prevencije uključuju: izbjegavanje rizika, procjenjivanje rizika, sprječavanje rizika na njihovom izvoru, prilagođavanje rada radnicima (smanjiti jednolični rad, nametnuti ritam, normirani rad te ostale napore), prilagođavanje tehničkom naporu. 
Osnovna pravila zaštite na radu su: opskrbljenost sredstava rada zaštitnim napravama, osiguranje od udara električne struje, osiguranje od udara groma, sprječavanje nastanka požara i eksplozije, osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora, osiguranje potrebnih putova za prolaz, transport i evakuaciju radnika, osiguranje čistoće, osiguranje potrebne temperature i vlažnosti te ograničenja brzine kretanja zraka, osiguranje potrebnog osvjetljenja, ograničenje buke i vibracije, osiguranje od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, osiguranje od djelovanja opasnih tvari i zračenja. 

Na što i kako utječe dobra zaštita na radu?

Gospodarstvo – produktivnost, konkurentnost, rast BDP-a te uspješnost ostvarivanja poslovnih planova i ciljeva svakog poslovnog subjekta.
Tržište rada – raspoloživost potrebne radne snage, dužu radnu sposobnost i radnu uključenost.
Mirovinski sustav – izostanak preranog odlaska i prijevremene i invalidske mirovine te stabilnost mirovinskog sustava.
Zdravstveni sustav – smanjivanje listi čekanja, izostanak s rada zbog bolovanja, kvalitetniji život u trećoj dobi, manje izdatke i troškove zdravstvenog sustava te njegovu održivost.
Demografska kretanja – planiranje obitelji, radnu, materijalnu i socijalnu sigurnost, zaštitu posebnih kategorija radnika (žena, mladih, osoba s invaliditetom).
Državni i lokalni proračun – optimalan broj radno sposobnih i radno aktivnih građana pridonosi rastu prihoda i zadovoljavanju opće društvenih potreba.

Osnove pravilnih načina rada i rukovanja teretima u grafičkoj industriji

Treći predavač na seminaru je bila doc. dr. sc. Josipa Nakić – profesorica na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Profesorica Nakić je autorica priručnika „Osnove pravilnih načina rada i rukovanja teretima u grafičkoj industriji“, koji je također izrađen u okviru Projekta Dijalog i znanje napredak grade. Cilj priručnika i predavanja je preventivno djelovati na nastanak i progresiju mišićno-koštanih poremećaja s naglaskom na probleme s kralježnicom, tj. leđima radnika.
Njezino predavanje je bilo usmjereno aktivnom radu, odnosno vježbanju. Na zabavan i edukativan način prezentirala je vježbe i načine pravilnog manipuliranja teretima, koje su prikazane u spomenutom priručniku. Svaki sudionik je izvodio demonstrirane vježbe te su svi sudionici svladali osnovne pokrete i vježbe koji im mogu pomoći u dužem očuvanju radne i životne sposobnosti. Naučene pokrete je potrebno svakodnevno ponavljati dok ne postanu rutina i način rada. Sudionici su postavljali mnoga pitanja o izvorima boli u području vrata, kralježnice, stopala i leđa i gotovo svi izvori boli su u nepravilnom kretanju, odnosno nepravilnom rukovanju teretima. Radnici te nepravilne pokrete izvode godinama i svakodnevno. Prvih nekoliko puta neće osjetiti bol, no dugotrajnim nepravilnim izvođenjem pokreta, bol će se sve više pojačavati i uzrokovati sve veće napore u radu. Nikada nije kasno osvijestiti se o važnosti pravilnog načina rada. Stoga je potrebno provoditi sustavne edukacije o toj temi, a važnost pravilnog načina rada i rukovanja teretima trebaju prepoznati i radnici i poslodavci. 

Stvaranje zdravog radnog okruženja – stres

Četvrti i posljednji dio seminara održala je psihologinja Biljana Delić. Premda su čl. 51. Zakona o zaštiti radu propisane obveze poslodavca u vezi s prevencijom stresa uzrokovanog na radu ili u vezi s radom, pitanje stresa i njegovog utjecaja još uvijek nije dovoljno prepoznato, kako od poslodavca tako i od društva u cjelini. 
Stres nastaje kao posljedica neravnoteže zahtjeva rada, zahtjeva nadređenih, rokova i psihofizičkih mogućnosti da se rad ostvari. Stres na radu su zdravstvene i psihičke promjene koje su posljedica akumulirajućeg utjecaja stresora na radu kroz dulje vrijeme, a očituju se kao fiziološke, emocionalne i kognitivne reakcije te kao promjene ponašanja radnika. 
Zdravstvene posljedice stresa su: povišeni krvni tlak, srčani i moždani udar, povećani apetit, debljanje, sklonost šećernoj bolesti, kronične bolesti, ranija smrtnost… Psihološke i socijalne posljedice stresa su: subjektivan osjećaj nezadovoljstva, uznemirenost, nemogućnost rada, okupiranost problemom, osjećaj nesigurnosti, anksioznost… Ekonomske posljedice stresa su: loša radna klima i sukobi, loša komunikacija, pad radne učinkovitosti, manjak interesa, ozljede na radu, bolovanja, fluktuacija radne snage, prijevremeno umirovljenje…
Na temelju Zakona o zaštiti na radu obaveza je poslodavca obaviti procjenu psihosocijalnih rizika i stresa na radnom mjestu temeljem koje se predlažu mjere i aktivnosti radi uklanjanja ili smanjenja rizika. Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom koji je uzrokovan osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, loša komunikacija i međuljudski odnosi. Ako postoje naznake stresa na radu ili u vezi s radom, poslodavac je obvezan posebnu pozornost usmjeriti na: organizaciju rada i radnih postupaka (radno vrijeme, radno opterećenje i dr.), radne uvjete i okolinu (izloženost radnika nasilnom ponašanju, buci, vrućini, hladnoći, opasnim kemikalijama i dr.), komunikaciju (neizvjesnost o tome što se očekuje od posla, izgledi za očuvanjem posla ili nadolazeće promjene i sl.), subjektivne čimbenike (emocionalni i društveni pritisci, osjećaj nemoći, osjećaj da nema dovoljno podrške i sl.). 

Mobbing

Mobbing je izraz za zlostavljanje na radnom mjestu. Mobbing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički (moralno) zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. Iskazuje se sljedećim radnjama: verbalno obezvređivanje, kritiziranje bez jasnog objašnjenja, uznemiravanje i spolno uznemiravanje, uskraćivanje informacija, pritisci i ucjenjivanje, prijetnje, zlonamjerne glasine, ogovaranja, neprimjerena kontrola, neprimjerene kazne, isključenje ili socijalna izolacija osobe, omalovažavanje onoga što osoba radi, stalno mijenjanje uputa za rad, davanje zaduženja koja jedna osoba ne može obaviti. 
Kod mobbinga mora postojati namjera onoga koji ga provodi (mober), nesrazmjer moći između mobera i žrtve mobbinga, intenzitet traje oko 6 mjeseci, barem 1 tjedno, kod žrtve izaziva psihološku i zdravstvenu štetu. 
Što trebate učiniti ako svjedočite mobbingu: osvijestiti štetnost, zauzeti stav; uključite obitelj, prijatelje i liječnika; bilježite mjesto, vrijeme i činjenice; informirajte se o svojim pravima; razgovarajte s kolegama radi rješenja; obavijestite voditelja, povjerenike, osobe zadužene za zaštitu dostojanstva radnika; obratite se udruzi za mobbing. 

Zaključak

Nakon što su im prezentirane sve teme iz područja zaštite na radu koje su od posebnog značaja za radnike, sudionici su dobili zadatak napisati koja su njihova tri prioriteta zaštite na radu u ovoj godini, odnosno prepoznati probleme iz područja zaštite na radu koje su uočili u svojoj radnoj sredini, a kako bi se socijalnim dijalogom s poslodavcem radilo na rješavanju tih problema. 
Najveći broj sudionika je kao problem iz područja zaštite na radu prepoznao neadekvatne mikroklimatske uvjete (visoke temperature ljeti, a niske temperature zimi u radnim prostorima, loša ventilacija u radnim prostorima, te izloženost buci). Sudionici su prepoznali mnoge probleme koji se odnose na radne prostorije (neadekvatno održavanje čistoće u radnim prostorima i sanitarnim čvorovima, potreba saniranja prozora i krovova, neadekvatna organizacija radnih prostorija – kablovi po podu, zapreke po putevima za prolaz…). Nadalje, neki sudionici su napisali da je radna oprema neadekvatna (zaštitna odjeća je nekvalitetna i od lošeg materijala, zaštitna obuća je neudobna, a neki zaštitnu odjeću i obuću ne dobivaju redovito). Veliki broj sudionika smatra da je edukacija radnika iz područja zaštite na radu nedostatna te da je nužno provoditi sustavne edukacije radnika. 
Sudionici seminara su se složili kako na rješavanju svih uočenih problema trebaju zajedno raditi predstavnici radnika, odnosno svi radnici i poslodavci, a za to je prije svega potrebna analiza stanja radnih mjesta, pravilna izrada procjene rizika i sustavna edukacija radnika i poslodavaca iz područja zaštite na radu. Samo tako se mogu postići dugoročni ciljevi, a to su očuvanje zdravlja i radne sposobnosti svih radnika. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu