English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Preporuke Europske komisije za Hrvatsku za sljedeću godinu!
Nakon što je Vlada RH Europskoj komisiji dostavila Nacionalni program reformi, Europska komisija je krajem svibnja ove godine objavila nove preporuke za Hrvatsku u kojima predlaže mjere koje bi Hrvatska trebala provesti u narednom razdoblju. Naime, nakon ocjene nacionalnih planova reformi koje Europskoj komisiji dostavljaju vlade država članica, Komisija svakoj zemlji daje niz preporuka za pojedinu zemlju. U preporukama Komisija predlaže državama članicama što je potrebno i što se može ostvariti tijekom sljedećih 12 do 18 mjeseci, kako bi svaka država članica ostvarila prioritete koji su utvrđeni na razini EU u raznim područjima. 
Europska komisija, između ostaloga, smatra da Hrvatska i dalje ima nisku stopu aktivnosti i stopu zaposlenosti, pri čemu na neaktivnost znatno utječu prijevremeno umirovljenje i odgovornosti za skrb o drugima. Komisija smatra da je u Hrvatskoj potrebno poboljšati pristup zapošljavanju, na primjer predviđanjem i osiguravanjem stjecanja odgovarajućih vještina. Još su prisutni brojni uzroci neaktivnosti te se čini da postojeće mjere kojima se osobama olakšava ulazak na tržište rada nisu dovoljne, pri čemu je kapacitet institucija tržišta rada i dalje ograničen i nedovoljna je suradnja službi za zapošljavanje, socijalnih službi i drugih relevantnih dionika.

Rezultati obrazovanja u Hrvatskoj su ispod prosjeka EU

Komisija smatra da su socioekonomske razlike važna odrednica razine obrazovanja u Hrvatskoj. Hrvatski su rezultati obrazovanja ispod prosjeka Unije, osobito kad je riječ o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, osnovnim vještinama, stjecanju visokog obrazovanja, obrazovanju odraslih i relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada. Stoga, unatoč još relativno visokoj nezaposlenosti, u nekim sektorima gospodarstva nedostaje radne snage, uglavnom zbog nedostatka odgovarajućih vještina. 

Poduzeća u državnom vlasništvu nisko produktivna

Komisija smatra da mjere za poboljšanje korporativnog upravljanja u poduzećima u državnom vlasništvu zasad sporo napreduju. No, gospodarstvo je i dalje opterećeno zbog izrazite prisutnosti poduzeća u državnom vlasništvu u brojnim sektorima, njihove niske profitabilnosti i slabe produktivnosti. U 2018. dodatno je skraćen popis trgovačkih društava od posebnog interesa te sada više društava formalno ispunjava uvjete za prodaju, no Komisija ocjenjuje da nema jasne strategije za njihovu privatizaciju.
Iz navedenih razloga Komisija predlaže Hrvatskoj provesti reformu sustava obrazovanja i poboljšati pristup obrazovanju i osposobljavanju na svim razinama te njihovu kvalitetu i relevantnost za tržište rada. Socijalne naknade bi se morale konsolidirati, potrebno je poboljšati njihov učinak na smanjenje siromaštva. Nužno je osnažiti mjere i institucije tržišta rada i poboljšati njihovu suradnju sa socijalnim službama. U suradnji sa socijalnim partnerima potrebno je uvesti usklađene okvire za određivanje plaća u javnoj upravi i javnim službama
Kada je riječ o državnim poduzećima, Komisija smatra da je nužno poboljšati korporativno upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu i intenzivirati prodaju tih poduzeća i neaktivne imovine. Ujedno je nužno unaprijediti sprečavanje i sankcioniranje korupcije, osobito na lokalnoj razini, te skratiti trajanje sudskih postupaka i unaprijediti elektroničku komunikaciju na sudovima. 
O preporukama Komisije u Vijeću raspravljaju vlade, u lipnju čelnici EU podržavaju te preporuke na sastanku na vrhu, a u srpnju ih službeno donose nacionalni ministri financija. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu