English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Izmjene Zakona o radu - Rad do 68?
Na sjednici održanoj 10. listopada 2019. godine Vlada Republike Hrvatske je usvojila paket zakona kojima će se otvoriti prostor svim radnicima u privatnom i javnom sektoru za rad do 68 godina starosti.
Naime, prema još uvijek važećem Zakonu o radu radni odnos prestaje po sili zakona kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Međutim, ako je postojala obostrana volja i radnika i poslodavca, radni odnos se mogao nastaviti i nakon što je radnik navršio 65 godina života. Međutim, to nije bilo pravilo, već iznimka. Velikoj većini radnika radni odnos je prestajao upravo na temelju navedene odredbe zakona, te se radni odnos nije nastavljao, već su radnici odlazili u mirovinu, a rijetko koji radnik u privatnom sektoru je ostvarivao i pravo na neoporezivi iznos otpremnine za odlazak u mirovinu od 8.000,00 kn.
S obzirom na to da je pod pritiskom 750.000 građana Vlada izmijenila Zakon o mirovinskom osiguranju kako bi usvojila zahtjeve Inicijative 67 je previše, i time odustala od produženja dobi za stjecanje prava na mirovinu sa 65 na 67 godina, izmjenama Zakona o radu i ostalih pripadajućih zakona, Vlada produžuje dob radnika sa 65 na 68 godina u kojem slučaju će radni odnos prestati po sili zakona.
Međutim, iako je opće poznato da sposobnost i mogućnost rada prije svega ovisi o uvjetima rada, interesantno je da Vlada istovremeno nije predložila i izmjene Zakona o radu kojima bi se poboljšali uvjeti rada radnika.

Radno vrijeme je nepredvidljivo i predugo!

Jedan od najizraženijih problema radnika na radnom mjestu jest radno vrijeme. Hrvatska je na dnu ljestvice država članica EU kada je riječ o trajanju rada u tjednu. Čak svaki treći radnik u Hrvatskoj radi više od punog radnog vremena. Ne samo da je radno vrijeme predugo, što ugrožava zdravlje i sigurnost radnika, već nije predvidljivo što uzrokuje niz ostalih problema – veći intenzitet rada, nedostatak radne snage, slabu organizaciju poslovnih procesa, loše upravljanje ljudskim kapacitetima i sl.
Hrvatska ujedno prednjači u nesigurnim oblicima rada, koji radnicima ne jamče kontinuitet stjecanja uvjeta za mirovinu. Hrvatska ima najveći udio sklopljenih ugovora o radu na najviše tri mjeseca u EU (7,1% u odnosu na 2,3% u EU-28 u 2017.). Sustav zaštite na radu je oslabljen, ukinute su i institucije (kao što je Zavod za unapređenje zaštite na radu) koje su trebale stvoriti pretpostavke za bolju zaštitu radnika na radu – zbog ušteda.

Radna snaga će se smanjiti za 9,6%

U EU broj radno sposobnih stanovnika (od 15 do 64 godine) znatno će se smanjiti – s 333 milijuna u 2016. na 292 milijuna u 2070. – zbog promjena u plodnosti i očekivanom životnom vijeku te dinamike migracijskih tijekova. Predviđa se da će se ukupna ponuda radne snage u dobi od 20 do 64 godine znatno smanjiti nakon 2070., za 9,6% u EU. Očekuje se da će se do 2070. za EU u cjelini očekivani životni vijek pri rođenju povećati, i to za 7,8 godina za muškarce i za 6,6 godina za žene. U privatnom je sektoru neprijavljeni rad u 2013. činio 14,2% ukupnog inputa rada, od čega se 66% odnosilo na zaposlene, a 34% na samozaposlene osobe. U Hrvatskoj je u 2015. najmanje 6,6% prijavljenih zaposlenika primalo dodatnu neprijavljenu plaću („na ruke”) od svojeg službenog poslodavca. Službeno prijavljena plaća gotovo polovine tih radnika bila je minimalna. Mjerama aktivne politike tržišta rada u 2016. bilo je obuhvaćeno samo 7% osoba koje su tražile posao.
Svi ovi podaci govore u prilog činjenici da Vlada nije stvorila pretpostavke u svijetu rada, kako bi kroz poboljšane uvjete rada omogućila rad dulji od 65 godina, pa doista zvuči licemjerno izmjenama Zakona o radu i ostalih zakona očekivati dulji ostanak radnika u svijetu rada. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu