English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Narodne novine - Radno vrijeme skraćeno na 32 sata
Sredinom ožujka još i prije formalnog stupanja na snagu većine javnih mjera vezanih uz zaštitu od koronavirusa, uprava Narodnih novina d.d. zahtijevala je znatno preventivno smanjenje materijalnih troškova s osnove rada. 
Na dva vrlo teška sastanka predstavnika poslodavca, sindikata i radničkog vijeća održanih 18. i 23. ožujka 2020. g. iskazani su sljedeći stavovi. 
Poslodavac ističe kako su prodavaonice zatvorene, poslovanje je ograničeno, poslovni rezultati i planovi su ugroženi, gubitak na kraju godine je neizbježan u milijunskim iznosima. Nastavlja da je nužno donijeti hitne izvanredne mjere radi provođenja preventivnih zdravstvenih mjera zaštite od koronavirusa, te radi očuvanja nastavka poslovanja, sada i u narednim mjesecima. Zaključuje da negativne učinke treba već sada smanjiti pravovremenim mjerama. U protivnom sigurno dolazi u pitanje dugoročna isplata plaća, održivost prava Kolektivnog ugovora i radna mjesta. 
Sindikat naglašava da teret izvanredne situacije mora biti raspoređen među radnicima jednako i pravedno, kao i da poslodavac treba učiniti sve da ostvari pravo na potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom. Zahtijeva da se rad od kuće omogući svima gdje je moguće, a ne samo rukovoditeljima, kako je tada bilo. Skreće pozornost na to da treba uzeti u obzir da radnici reagiraju različito, imaju različite uvjete, pa na razini odjela valja reorganizirati rad uz maksimalnu prihvatljivost i dogovor s radnicima. Sindikatu nije prihvatljivo smanjenje vrijednosti satnice, niti korištenje cijelog godišnjeg odmora za 2020. godinu. Važno je i da radnici prihvate mjere, jer o njima ovisi njihova provedba i učinak.
Iz različitih stajališta sumirane su mjere od 1. do 30. travnja 2020. g., odnosno ovisno o trajanju izvanredne situacije. Mjere obuhvaćaju: skraćeno puno radno vrijeme na 32 sata tjedno – 4 radna dana u tjednu; umanjenje plaće svima razmjerno skraćenju rada (vrijednost satnice ostaje ista); zadržavanje svih koeficijenata radnih mjesta na dosadašnjoj razini (reorganizacija je bila otvoreno pitanje i ranije); korištenje godišnjih odmora iz 2019. do potpunosti, a iz 2020. najviše 5 radnih dana; korištenje rada od kuće na svim razinama gdje je to moguće (smatra se radom).
U već ograničenim uvjetima komunikacije, 25. ožujka 2020. g. među radnicima je proveden referendum na kojem je od 462 glasača glasovalo njih 295, te je 220 prihvatilo mjeru (71 protiv i 4 nevažeća listića). Stoga je istog dana popisan Aneks Kolektivnom ugovoru u kojem je radno vrijeme svih radnika skraćeno s 40 na 32 sata, a time i plaća svih radnika privremeno smanjena za 20%. 

Reakcija na negativne medijske natpise

Istovremeno s ovim smanjenjem prava radnika osvanuli su medijski natpisi negativnog konteksta o isplati uskrsnice u bonu Konzuma od 600,00 kuna prema radnicima u Narodnim novinama d.d., temeljeni izjavama nekih oporbenih političara koji u ovakvim i sličnim situacijama nepotpunim informacijama pokušavaju steći jeftine bodove kritikom državnih tvrtki i njihovih radnika. 
Sindikat je promptno reagirao i obratio se medijima s potpunom informacijom koja je i prenesena. Uz naprijed navedeno, naglašeno je kako radnici Narodnih novina d.d. smanjenjem plaća itekako već sudjeluju u podnošenju tereta ove krize i poslovanja društva, a isplata uskrsnice u bonu od 600,00 kuna je izvršenje odredbe važećeg Kolektivnog ugovora i za većinu radnika je zaista pomoć u namirenju temeljnih životnih potreba. Stoga su predmetne objave parcijalnih informacija, upravo u vrijeme aktualnog smanjenja plaće, ocijenjene krajnje neprimjerene i nepravedne prema radnicima Narodnih novina d.d. 
Istaknuto je i da Sindikat ima članstvo i u privatnim i u državnim tvrtkama, te da ne prihvaća stigmatiziranje radnika državnih tvrtki kao neradnika, jer takvu razliku u praksi ne vidi. Dobrih radnika ima svugdje, kao i onih lošijih pojedinaca, a isto vrijedi i za odnose uprava i poslovodstva. 
Sindikat je zaključio da će na kraju cijele ove krize biti zanimljivo generalno istražiti hoće li pretežito radnici ponovno podnijeti njezin teret, jer neće iznenaditi ako opet bude poslodavaca koji istekom ove i narednih godina ne odustanu od svojih profita čak i unatoč tome što su smanjili prava radnika ili primili pomoć od države. Na tom dijelu pravednosti društva i podnošenja tereta treba dosta poraditi, a ne baviti se uskrsnicama radnika. 

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu