English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Škrti prema radnicima - Poslodavci negoduju
Iako je Vlada odlučila minimalnu plaću u Hrvatskoj iduće godine povećati za samo 131 kunu, odnosno na 2.752 kune, ne stišavaju se negodovanja poslodavaca. To će, kažu, povećati cijenu njihovih proizvoda i usluga, čime će “izgubiti konkurentnost” u odnosu na suparnike iz Europske unije. Međutim, strahovanja poslodavaca nisu previše opravdana.

  • Vlada poslodavcima nadoknađuje novac
  • Druge zemlje trče brže od Hrvatske


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Koliko plaćamo Crkvu?
Vlada je početkom prosinca objavila kako se za vjerske zajednice iz proračuna u tri godine izdvojilo oko 1,1 milijarda kuna od čega najviše ide Katoličkoj crkvi. U razdoblju od 2014. do 2016. Vlada je vjerskim zajednicama iz proračuna isplatila 1,12 milijarde kuna. Od toga je najveći iznos dobila Katolička crkva kojoj je u tri godine isplaćeno 1,066 milijardi. 2014. isplaćeno joj je 388,14 milijuna, 2015. 380,088 milijuna, a 2016. 297,851 milijuna kuna. Nakon Katoličke, slijedi Srpska pravoslavna crkva kojoj je u istom razdoblju isplaćeno 27,6 milijuna kuna. Islamska zajednica dobila je 8,4, a Evangelistička 2,6 milijuna kuna.
 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Minimalna plaća u korist poslodavaca!
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 7. prosinca 2017. godine donijela Uredbu o visini minimalne plaće kojom je visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja 2018. godine do 31. prosinca 2018. godine utvrđena u bruto iznosu od 3.439,80 kuna, pa će udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj od siječnja do rujna 2017. godine iznositi 42,9%.
Uz Uredbu Vlada je ujedno u proceduru u Hrvatski sabor uputila i Konačni prijedlog Zakona o minimalnoj plaći kojim se propisuje da u iznos minimalne plaće ne ulazi povećanje za prekovremeni rad te povećanja koja radniku pripadaju za noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Naime, iz postojeće zakonske definicije minimalne plaće nije bila razvidna njezina struktura, odnosno nije bilo jasno koje dijelove ona obuhvaća, a što je dovodilo do nejednake prakse kod poslodavaca tako da su neki poslodavci u iznos minimalne plaće uračunavali različite dodatke na plaću na koje je radnik imao pravo prema Zakonu o radu. Ovakva praksa potencijalno je dovodila do diskriminacije radnika koji su, neovisno o uvjetima u kojima su obavljali svoj rad (primjerice u prekovremenom, noćnom radu i slično), uvijek ostvarivali pravo na isti iznos plaće. 

  • Manje novca za zdravstveni sustav!


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stariji od 50 godina zanemareni
Istraživanje o kvaliteti radnog života radnika starijih od 50 godina u javnom i privatnom sektoru u Hrvatskoj i Europskoj uniji pokazalo je dosta poražavajuće rezultate za Hrvatsku. Tako je zaposlenost osoba između 55 i 64 godine u Europskoj uniji 53,3%, a u Hrvatskoj je samo 39%.

  • Niska kvaliteta radnog života
  • Stariji od 50 godina marginalizirani
  • Sinergija mladih i starijih radnika



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Regulacija studentskog rada
Prema nacrtu novog zakona, preko Student-servisa od iduće godine moći će se zaposliti i izvanredni studenti, minimalna satnica bit će 20 kn, a plaću im poslodavac mora isplatiti do 15. u mjesecu. Ugovor o studentskom radu sklapat će se na mjesec dana. Regulira se 50 posto veća satnica za posebne uvjete rada, noćni rad, rad nedjeljom i blagdanom, naknada putnih troškova i toplog obroka. Tim se zakonom prvi put sustavno i detaljno regulira područje studentskog rada koje godišnje obuhvati oko 65 tisuća redovnih studenata i u kojem se svake godine okrene više od milijarde kuna.

  • Iskorištavanje studentskog rada
  • Radnik donekle zaštićen


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Preporuke MMF-a - Realni dohoci u Hrvatskoj niži od prosječnih dohodaka EU-a
Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) objavila je zaključke Misije MMF-a o gospodarskom stanju Hrvatske i provedenim i planiranim reformama. MMF zaključuje da se gospodarski oporavak Hrvatske nastavlja treću godinu, međutim, ujedno smatra da su realni dohoci još uvijek znatno niži od prosječne razine dohodaka u EU. Da bi se u Hrvatskoj dogodio porast plaća, MMF smatra da će to zahtijevati fiskalne reforme poticajne za rast i strukturne reforme za poboljšanje produktivnosti, te da je s tim u vezi, nužno nastaviti reformirati i modernizirati javni sektor, posebno zdravstveni i obrazovni sustav te stručno osposobljavanje i pravne procese.

  • Reforma zdravstva i mirovinskog sustava
  • Reforme se sporo provode


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Otkaz sindikalcu kao opomena ostalima!?
Najavljeni otkaz ugovora o radu predsjedniku sindikata Nova solidarnost bila je proteklih dana udarna vijest gotovo svih hrvatskih medija. To je ujedno treći otkaz sindikalistima iz ovoga sindikata, sindikata koji je nastao prije tri godine, upravo u vrijeme kada je Rafinerija nafte Sisak proglašena kao nerentabilna i bila pred zatvaranjem. Kako bi je spasili od zatvaranja, radnici su samoinicijativno osnovali Stožer za obranu Rafinerije nafte Sisak, a čelno mjesto u Stožeru zauzeo je predsjednik sindikata Nova solidarnost, koji je upravo u to vrijeme i osnovan. 

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sve više bolovanja
Unatoč pojačanim kontrolama bolovanja u posljednje dvije godine, stopa bolovanja i dalje raste. Iako se u pohodima HZZO-ovih kontrolora u prosjeku zaključi svako četvrto bolovanje, njihov je broj u porastu, a dnevno je na bolovanju oko 50.000 radnika. 
Liječnici upozoravaju kako na takvu stopu utječu društvene okolnosti. Problem je i to što često pacijenti mjesecima čekaju operacije te su u tom razdoblju na bolovanju. 

  • Loši uvjeti rada



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ključ za uspješnu provedbu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira
U Hrvatskoj kao da je vrijeme stalo. Dok političari vode neke svoje ratove i teško se mire s činjenicom da je 1945. godina daleko iza nas, svakodnevni život radnika u posljednjih dvadesetak godina sveo se uglavnom na puko preživljavanje od ponedjeljka do petka, od prvoga do prvoga u mjesecu, od ovrhe do ovrhe. Došlo je izgleda vrijeme naplate, vrijeme triježnjenja. Ne samo da nas radi sve manje i da realno zarađujemo sve manje, nego nas iz godine u godinu ima sve manje i ako se ovako nastavi, bit će nas sve manje i manje. Poslodavci koji su, ne tako davno, s neskrivenim zadovoljstvom popratili donošenje zadnjeg Zakona o radu (samo jednog u nizu zakona koji je ispunio njihov san da radnici rade sve više, a imaju sve manje!), u čudu gledaju kako ljudi pakiraju stvari i odlaze iz Hrvatske. Tko će raditi? – pitaju se poslodavci. Koga ćemo ovršiti? – pitaju se banke i ostali koji u tom krugu još uvijek dobro zarađuju. Nastavimo li još koju godinu ovako, trajno ćemo se “osloboditi” radnika, poslodavaca, ovrha. No, šalu i sarkazam na stranu, svima je jasno da se situacija treba i mora promijeniti. Vjerujem da je osnivanje i imenovanje sektorskih vijeća, a jednog od njih sam i sama član, jedan od putova pronalaženju izlaza iz stanja u kojem smo se svi skupa našli. 

  • Hrvatski kvalifikacijski okvir
  • Sektorsko vijeće V. Grafička tehnologija 
  • Konferencija u povodu osnivanja 14. sektorskih vijeća
  • Konstituirajuća sjednica sektorskog vijeća V. Grafička tehnologija 


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ljudski kapital osnova gospodarskog razvoja
U organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Udruženja stranih ulagača 10. listopada 2017. godine održana je međunarodna konferencija "Ulaganje u ljudski kapital za gospodarski rast".
Cilj konferencije bio je okupiti stručnjake iz svih relevantnih područja kako bi se razmotrila trenutačna situacija na tržištu rada i ocijenile potrebe za odgovarajućom radnom snagom u svjetlu mogućih ulaganja i ubrzanja gospodarskog rasta. Ujedno je cilj rasprave bio utvrditi koje su mjere i reforme potrebne Hrvatskoj kako bi se obrazovni sustav uskladio s tržištem rada. Konferenciji su u svojstvu panelista sudjelovali ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić, i očekivalo se da će se čuti neke konkretne mjere koje ta dva ministarstva planiraju poduzeti u cilju poboljšanja ulaganja u ljudski kapital u Hrvatskoj, no, nažalost, na skupu nije iznijeta niti jedna pažnje vrijedna mjera. Posebno se to odnosi na resor rada i mirovinskoga sustava, kojem je očito jedini domet u kreiranju politika i provedbi potrebnih reformi, mjere aktivne politike zapošljavanja. 
Stav Europske unije o potrebi ulaganja u ljudski kapital, iznio je zamjenik glavnog direktora u Glavnom tajništvu EK Jean-Eric Paquet, koji je naglasio da svako ulaganje u ljudski kapital, na nacionalnoj i EU razini, direktno utječe na gospodarski i društveni razvoj zemlje.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: