English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Agrokor primjer ortačkog (Crony) kapitalizma
Prošla je godina dana od prvih naznaka da se „nešto događa“ u perjanici hrvatskog gospodarstva, Agrokoru. Iako je u političkim krugovima, pa čak i u stranim veleposlanstvima slučaj Agrokor već neko vrijeme bio na visokom mjestu prioriteta, obični građani, pa ni radnici samog Agrokora nisu tada mogli ni slutiti o kakvim razmjerima krize se radi. Tko bi u to vrijeme mogao i razmišljati o tome da je tom poslovnom divu, snažnom kao kula od karata, njegova organizacija samodestruktivna i da jedan problem otvara niz novih problema, slikovito, reklo bi se, s lančanom reakcijom do eksplozije i samouništenja. Tek danas, s odmakom od godine dana, iz perspektive običnog puka, može se utvrditi posebnost koja je Agrokor učinila jedinstvenim u Hrvatskoj, uzdigla ga do neslućenih visina, ali i najavila kraj takvog diva koji je stvaran prema modelu crony kapitalizma, da bude vječan.

  • Što je crony kapitalizam i kada je nastao u Hrvatskoj?
  • Ekonomska politika u crony kapitalizmu
  • Lex Agrokor – nije prekinuo ortački kapitalizam



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Korupcija je zlo koje nepovratno razara društvo
„Korupcijom se smatra svaki oblik zloporabe ovlasti radi osobne i skupne koristi, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru.Takvo je određenje široko i pokriva veliki krug pojava. Javno mnijenje i politički način govora pod pojmom korupcije razumiju sasvim različite društvene pojave: organizirani i gospodarski kriminal, lošu vlast i njezine posljedice, ljudsku prevrtljivost i bahatost vlasti. Ne postoji zakonsko određenje korupcije, ali se pod tim pojmom smatra davanje i primanje mita, protuzakonito posredovanje, zloporaba obavljanja dužnosti državne vlasti, zloporaba položaja i ovlasti, zloporaba u postupku stečaja, nelojalna konkurencija, sklapanje štetnih ugovora i dr.“ 


  • Formalna borba s korupcijom se intenzivira ulaskom RH u EU, ali je građani i dalje ne primjećuju
  • Korupcija je nekima postala „stil života“
  • Stvarni razlozi za odlazak mladih je beznađe i korupcija


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikati nepoželjni u medijima
Da mediji nisu samo „uobičajena djelatnost“, područje u kojemu djeluju sindikati, potvrđuje neprestana borba za njihovom kontrolom i ovladavanjem, neovisno o političkoj ideologiji. Uloga medija u suvremenom društvu je toliko važna da nerijetko predstavlja moćno oružje, pa i sredstvo vladanja. Dobro poznata, novostvorena kovanica, tzv. „alternativna činjenica“, govori da se kroz medije može kreirati umjetna, virtualna stvarnost u koju vjeruju mase, iako ona nema nikakvog izravnog dodira s uobičajenim standardima slobode medija i izvještavanja. A oni, koji su uvijek bili nositelji medijskih djelatnosti, novinari, pritisnuti surovom stvarnošću liberalnog kapitalizma koji je ovladao medijima, postaju najamni radnici, često i prekarni, jednom riječju, nadničari moćnih bogataša.

  • Svi vole imati „svoje“ glasilo
  • Sindikat novinara uputio otvoreno pismo pučkoj pravobraniteljici

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ostavljeni da skupljaju boce
Sindikat umirovljenika Hrvatske poručio je u otvorenom pismu premijeru Andreju Plenkoviću da se probudi i hitno uvede brane protiv siromaštva – minimalnu mirovinu u visini od 50 posto bruto minimalne plaće i model usklađivanja u 100-postotnom iznosu povoljnijeg indeksa.
Ističu kako je ova Vlada riječju i djelom pokazala kako ima za sve, samo ne za siromašne umirovljenike i starije osobe, te koje su skupine u fokusu njegova interesa, jer su mirovine prema posebnim propisima porasle za 10 posto, od 1.250 kuna povećanja za saborske zastupnike do 2.500 kuna za umirovljenike s najvišim mirovinama.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Božić nije jednak za sve
Božić se slavi svugdje u svijetu, ali gotovo nigdje nema jednaku simboliku. Štoviše, u nekim zemljama to čak nije obiteljski blagdan, već ga ljudi provode s potrebitima.
Velika Britanija bila je prva država koja je kao božićni ukras počela koristiti imelu. Vjenčićima imele ukrašavala su se vrata i domovi, a svatko tko se zatekao ispod vijenca mogao je biti poljubljen ili nekoga poljubiti. U Japanu Božić nije obiteljski blagdan, već se oni trude taj dan provesti čineći dobra djela za ostale, pogotovo za one koji blagdane provode bolesni u bolnicama. U Francuskoj na Badnjak djeca ostavljaju svoje cipele pokraj kamina kako bi im Djed Božićnjak (Pere Noel) donio darove. Osim u cipelama, slatkiši, voće i darovi na božićno jutro vise i s drveta. Na sjeveru Francuske djeca se daruju 6. prosinca, odnosno na Sv. Nikole umjesto na Božić. Odrasli se, pak, međusobno daruju na Novu godinu.

  • Konzumerizam sve više prisutan
  • Uživamo, jer nas ugođaj vraća u djetinjstvo
  • Komercijalizacija blagdana
  • Vrijeme za obitelj i darivanje
  • Što je s onima koji nemaju?
  • Podijelimo s nekim tko nema

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Umrtvljeni sindikati
Za razvitak radništva i sindikata kao relevantnog socijalnog aktera između ostalog bitan je gospodarski razvoj i povećanje broja radnih mjesta. U tom kontekstu gledano, za osiguranje stožernih uvjeta za razvoj sindikata kao predstavnika radnika u dijalogu s drugim akterima valja voditi računa o nekoliko elemenata koji su bitni za izgradnju strategije socijalnog djelovanja, ponajprije o političkom konceptu društva, tipu kapitalizma koji je prevladavajući u društvu o kojem je riječ, demografskom saldu koji je vrlo bitan za obnovu radne snage, migracijskom saldu te svakako je bitan pročišćen i jasno definiran pojam socijalnog dijaloga. Naime, kod pojma socijalnog dijaloga kao i kod pojma ljudskih prava radi se o širokom i općenitom pojmu pod kojim se može poimati čitav konglomerat sadržaja.

  • Ima li pozitivnih procesa na hrvatskoj sindikalnoj sceni?
  • Ispustili iz ruku veliku priliku!
  • Rad se ne tretira na dostojanstven način
  • Izlaz u transformaciji i objedinjenoj snazi



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Crony capitalism ili rodijački kapitalizam
Ortački kapitalizam ili rodijački kapitalizam (crony capitalism, od engl. crony: blizak prijatelj, drug), oblik kapitalizma u kojem poslovni uspjeh ovisi o bliskim, ortačkim odnosima vlasnika tvrtki i političara na vlasti. U svom osnovnom obliku ti bliski odnosi političara i kompanija imaju oblik davanja posebnih povlastica kompanija kao što su građevinske, uvozne i slične dozvole, porezne olakšice i slične državne intervencije. Nakon propasti istočnoeuropskih komunističkih država osnovni oblik postao je poklanjanje cijelih državnih kompanija novostvorenim tajkunima koji su najčešće bili bivši visokopozicionirani dužnosnici.


  • Ortački kapitalizam u praksi
  • Ortački kapitalizam u dijelovima gospodarstva
  • Stvaranje rodijačkog kapitalizma u zemljama u razvoju
  • Političko gledište

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Sindikati u kriznim vremenima - Može li se učiniti više?
Aktualna zbivanja na gospodarskoj sceni nameću pitanje kakva je uloga sindikata u kriznim situacijama, u kojima su ugrožena radna mjesta radnika. Konkretan povod je situacija u Agrokoru i sve izvjesniji scenarij da će u najboljem slučaju doći do otpuštanja dijela zaposlenika, a u najgorem do stečaja tvrtke i svim posljedicama koje ono nosi sa sobom.



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Tko je upropastio Hrvatsku? - Bez floskula i pjene na ustima
Svi se manje ili više slažu s time da je Hrvatska upropaštena, razlika je jedino u tome tko koga za to optužuje. Jedna od najvažnijih HDZ-ovih mantri je da je SDP taj koji je upropastio Hrvatsku, dok SDP tvrdi da svaki put kada HDZ zabrlja mora Hrvatsku vaditi iz gliba. Činjenica je da je Hrvatska u posljednjih dvadeset sedam godina jedva napredovala i postavlja se pitanje tko je za to zaista kriv. Pokušat ćemo na to odgovoriti uz pomoć brojki, bez floskula i pjene na ustima.



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Društvo bez vizije
Početkom devedesetih hrvatsko društvo imalo je viziju. Bila je to borba za slobodu, samostalnost i za stvaranje hrvatske države. Hrvatska država je stvorena i došlo je vrijeme za ustoličenje neke nove vizije, nove ideje koja će djelovati pokretački, ali do nje nije došlo. Nedostatak nove vizije i činjenica da stvaranje hrvatske države nije donijelo one rezultate koje smo očekivali, doveli su do frustracije i općeg nezadovoljstva. Jedna od posljedica takvog stanja je odlazak iz Hrvatske. Uz negativni prirodni prirast i iseljavanje, naša država godišnje gubi najmanje dvadeset tisuća ljudi. Ljudi u Hrvatskoj ne vide nikakvu perspektivu.

  • Saborski zastupnik – roba kao i svaka druga
  • Kupus i meso



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: